Viralno.
BiH

Počeo ciklus predavanja o prošlosti BiH: Od Daorsona do Batonovog ustanka u organizaciji VKBI-a

U Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) u Sarajevu, uz prisustvo velikog broja posjetitelja, održano je predavanje „Bosna i Hercegovina u antičko doba – Iliri, Rimljani i prvi poznati stanovnici naših prostora“.

Počeo ciklus predavanja o prošlosti BiH: Od Daorsona do Batonovog ustanka u organizaciji VKBI-a

U prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) u Sarajevu upriličeno je predavanje pod nazivom „Bosna i Hercegovina u antičko doba – Iliri, Rimljani i prvi poznati stanovnici naših prostora“. Ovim događajem, koji je okupio brojne posjetioce, zvanično je otvoren edukativni serijal „Bosna i Hercegovina kroz stoljeća: državnost, društvo i identitet“. Okupljenima se uvodnim riječima obratio predsjednik VKBI-a emeritus prof. dr. Kasim Trnka, dok je ciljeve projekta pojasnila dr. sc. Zilha Mastalić Košuta, predsjedavajuća Savjeta VKBI-a za historiju i očuvanje baštine.

Govoreći o samoj inicijativi, Mastalić Košuta je naglasila kako je primarni cilj predstaviti historijska saznanja na stručan, razumljiv i privlačan način, naročito mlađim generacijama. Istakla je i svoje uvjerenje da se domovina najuspješnije brani istinom i znanjem, pri čemu poznavanje sopstvene historije predstavlja temelj odgovornog odnosa prema njoj. Planirano je da ciklus obuhvati ukupno osam tematskih predavanja u periodu od oktobra 2026. do maja 2027. godine, pokrivajući razdoblje od antike pa sve do Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Prof. dr. Amra Šačić-Beća fokusirala se na utjecaj Rima na domaće zajednice tokom prvih stoljeća nove ere, podsjetivši da su rimski osvajači zatekli društva s razvijenim identitetima i na različitim nivoima razvoja. Posebno je izdvojila lokalitet Daorson u Ošanićima kod Stoca kao rani primjer urbanizma, gdje su Daorsi koristili grčko pismo i kovali vlastiti novac. Upozorila je na alarmantno propadanje ovog nalazišta, naglasivši da takva baština postoji na svega desetak mediteranskih tačaka te da zaslužuje upis na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, uputivši apel institucijama za hitnu zaštitu.

U svom dijelu izlaganja posvećenom Batonu Desitijatskom, prof. dr. Salmedin Mesihović analizirao je uzroke i tok velikog ustanka protiv rimske uprave. Pojasnio je da su bunt izazvali visoki nameti, pritisak plaćanja poreza u novcu u naturalnoj ekonomiji, promjene u eksploataciji ruda te ekonomsko slabljenje usljed uvoza roba iz ostatka carstva. Mesihović je savez zajednica Dalmacije i Panonije pod Batonovim vodstvom okarakterisao kao prvi zabilježeni primjer ujedinjenog otpora na ovom tlu, uz osvrt na žestoke borbe, opsade rimskih uporišta i ogromne demografske gubitke.

Dijalog s publikom dodatno je obogatio arheolog i muzejski savjetnik Adnan Muftarević, koji je kroz ulogu moderatora stručnim uvidima povezao izložene historijske procese s konkretnim materijalnim ostacima na terenu. Susret je zaključen dinamičnom diskusijom i pitanjima prisutnih građana, a kako je najavljeno iz VKBI-a, naredno predavanje u okviru ciklusa bit će posvećeno tematici srednjovjekovne Bosne.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče