Viralno.
Regija

Finansijski krug vlasti u RS-u: Od sporne prodaje zemljišta na Jahorini do milionskog zaduženja u Beogradu

Vlada Republike Srpske prodala je državnu imovinu, tačnije zemljište na Jahorini, odborniku SNSD-a Srđanu Klječaninu. Kad je Ustavni sud poništio prodaju, pristala je da mu vrati novac, a za to se zadužila u banci bliskoj vlastima Srbije čiji je vlasnik danas uhapšen.

Finansijski krug vlasti u RS-u: Od sporne prodaje zemljišta na Jahorini do milionskog zaduženja u Beogradu

Posao vrijedan više od 41 milion KM realizovan je i okončan unutar istog političkog i institucionalnog kruga. Vlada Republike Srpske, predvođena SNSD-om, prodala je parcelu koja je bila pod zabranom raspolaganja firmi odbornika te stranke iz Teslića. Nakon što je pravosuđe poništilo prodaju, entitetska vlada je prihvatila vratiti novac kupcu, a ubrzo se u Beogradu zadužila za 22 miliona eura kod Alta banke, povezane s vladajućim strukturama, čime će se sredstva uz pripadajuće kamate vraćati na teret istog budžeta.

Kompanija 'Drvo-Export', iza koje stoji Klječanin, kupila je 56.405 kvadratnih metara šumskog zemljišta na Jahorini s namjerom izgradnje hotelskog kompleksa vrijednog blizu pola milijarde KM. Vlada RS-a je krajem decembra 2023. godine donijela odluku o prodaji nekretnina na Jahorini, nakon čega je resorno ministarstvo raspisalo javni poziv uprkos upozorenju Pravobranilaštva BiH da se postupak obustavi. Iz OHR-a su tada naglasili da Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom 'izričito zabranjuje bilo kakva prodaja ili drugi oblik raspolaganja sredstvima državne imovine i navodi da je svaki akt o raspolaganju tom imovinom, za koji se utvrdi da je u suprotnosti sa ovim zakonom, ništavan', uz napomenu da su investitori blagovremeno obaviješteni o posljedicama.

Kupac je od početka bio upoznat sa situacijom, ali je odgovornost prebacivao na entitetsku vladu. Klječanin je u medijskim istupima tvrdio da je poziv bio javan i da poseduju sve tražene garancije, poručivši: 'Nek' formira šta hoće. Šta mi imamo s tim? Nama ako je neko nešto prodao, iza toga stoji garancija. Mi smo uzeli imovinu države. Šta god smo tražili od papira, dostave nam. 1/1 imovina na njima. Šta mi imamo biti u nezgodnom položaju, neka oni to rješavaju. Mi smo od njih kupili, pare idu u budžet. Tražili smo garancije i dužni su nam dati garancije.' Stav je podržao i Milorad Dodik, tvrdeći da OHR nema nadležnosti niti obaveza koje će RS poštovati.

Na zahtjev 13 poslanika u Predstavničkom domu PSBiH, Ustavni sud BiH je privremeno stavio odluku van snage u maju 2024, a potom je u julu poništio, zaključivši da Vlada RS-a nije nadležna za raspolaganje državnom imovinom. Iako je zemljište uprkos tome uknjiženo na privatnu firmu, Tužilaštvo BiH je otvorilo predmet, a Sud BiH je u januaru 2025. godine zabranio krčenje šume i sve radove na toj lokaciji.

Budući da firma nikada nije ušla u posjed zemljišta, zatražen je povrat uplaćenog 41 miliona KM uz troškove i kamate radi sporazumnog raskida ugovora. Vlada RS-a je odobrila raskid u februaru 2026. godine, a svega nekoliko dana kasnije odobrila je kreditno zaduženje od 22 miliona eura kod beogradske Alta banke, uz fiksnu kamatnu stopu od 5,5 posto na dvije godine. Prema medijskim izvještajima, taj iznos gotovo u potpunosti odgovara sumi potrebnoj za isplatu privatnoj firmi, iako Vlada formalno nije navela namjenu novca.

Alta banka se u međuvremenu našla u centru velike finansijske afere u Srbiji, gdje joj je krajem oktobra oduzeta dozvola za rad, dok je njen vlasnik Davor Macura priveden pod sumnjom za nelegalno iznošenje novca iz trezora. Poslovanje te institucije ranije su provjeravale i evropske bankarske vlasti, dok detalji o tome kako će Vlada RS-a servisirati dug banci koja više ne posluje i koliko je tačno novca isplaćeno i dalje ostaju nerazjašnjeni.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče