Nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji na kojima je Aleksandar Vučić doživio poraz, otvoreno je pitanje realizacije planiranih projekata njegove administracije. Među njima je i izgradnja aerodroma u Trebinju, u koji je zvanični Beograd planirao uložiti više od 200 miliona eura. Početkom ove godine, prilikom boravka u Trebinju, Vučić je naglasio da sredstva nisu sporna, već nedostatak dozvola, te je poručio: „Mi smo spremni uložiti više od 200 miliona eura, novac nije problem, već dozvole“, apelujući na institucije Bosne i Hercegovine da odobre potrebnu dokumentaciju.
Zamisao o aerodromu u selu Taleža, tridesetak kilometara udaljenom od Dubrovnika, datira još iz 2006. godine, a vođenje projekta povjereno je preduzeću „Aerodrom Trebinje“ u vlasništvu „Aerodroma Srbije“. Planom je predviđena pista duga 3.500 metara, pri čemu posebnu pažnju privlači činjenica da bi objektom na teritoriji Bosne i Hercegovine upravljala Srbija. Pored toga, zatraženo je da kontrolu zračnog prostora preuzme Agencija za kontrolu zračne plovidbe Srbije i Crne Gore (SMATSA), u kojoj Srbija ima 93 posto udjela, dok trenutno tim prostorom upravlja Hrvatska kontrola zračne plovidbe zbog prilaza dubrovačkom aerodromu.
Od samog početka inicijativu prate brojna sporenja, naročito u pogledu zaštite životne sredine. Lokacija se nalazi u zoni zaštite izvorišta rijeke Omble, koja snabdijeva Dubrovnik pitkom vodom, pa su lokalne vlasti i ekološka udruženja upozoravali na opasnost od građevinskih radova i mogućeg zagađenja gorivom ili otpadnim vodama. Također se propituje i ekonomska isplativost s obzirom na blizinu aerodroma u Dubrovniku, Mostaru i Tivtu, što je potaklo spekulacije o političkim i vojnim motivima, uključujući pretpostavke o mogućem prihvatu velikih ruskih vojnih transportnih aviona.
