U svom sedamdesetom izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, visoki predstavnik je naglasio da Bosna i Hercegovina i dalje nema cjelovito rješenje za pitanje državne imovine. Nepostojanje političkog konsenzusa i odgovarajućeg zakona na državnom nivou izaziva pravnu nesigurnost te usporava ekonomski napredak zemlje. U dokumentu se podsjeća na dosljednu praksu Ustavnog suda BiH prema kojoj je država isključivi titular ove imovine, zbog čega je upravljanje i raspolaganje njome neophodno definisati državnim zakonskim aktom.
Odsustvo jasnih pravila direktno blokira i otežava uknjižavanje i korištenje imovine, što pogađa strateške projekte u sektorima energetike, transporta, rudarstva i infrastrukture cjevovoda, naročito kada je posrijedi poljoprivredno i šumsko zemljište. U međuvremenu, pred domaćim pravosudnim i administrativnim tijelima vode se hiljade postupaka. Prema predočenim podacima, Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine u radu ima oko 2.200 otvorenih predmeta koji obuhvataju prenamjenu, koncesije i pokušaje uknjižbe, pri čemu taj broj neprestano raste.
Kao izuzetno zabrinjavajući problem navodi se ignorisanje i neprovođenje obavezujućih i konačnih presuda Ustavnog suda BiH. Vlasti Republike Srpske uporno odbijaju prihvatiti sudske odluke i provesti uknjižbu u korist države, dok vlasti u Federaciji BiH u većoj mjeri nastoje poštovati zabranu raspolaganja, iako neujednačena primjena u praksi i dalje generiše pravnu nestabilnost.
