Viralno.
Porodica

Većina žena osjeća strah od reakcije prijateljica prilikom razgovora o intimnim temama

Žene bi o seksu s bliskim prijateljicama željele razgovarati češće nego što to rade, ali ih koči strah da će prijateljicu dovesti u neugodnu situaciju ili da će ih osuditi, pokazalo je novo istraživanje.

Većina žena osjeća strah od reakcije prijateljica prilikom razgovora o intimnim temama

Nova naučna studija, koju su predvodile Katrina L. Pariera, vanredna profesorica komunikologije na Državnom univerzitetu San Diego, te Aliyah Blasband i Maggie Job, a koja je objavljena u časopisu The Journal of Sex Research, analizirala je komunikaciju među ženama o intimnom životu. U istraživanju je učestvovalo 608 Amerikanki u dobi od 20 do 77 godina, čija je prosječna starost bila 45 godina, uz uslov da barem jednom sedmično komuniciraju s barem jednom prijateljicom. Učesnice su procjenjivale učestalost razgovora o 17 tema povezanih sa seksualnošću, kao i nivo vlastite želje za takvim dijalogom.

Rezultati su ukazali na to da su ovakve teme rijetko na dnevnom redu, a kada do njih dođe, u 82,1 posto slučajeva vode se neposredno uživo ili putem video-poziva, dok su poruke zastupljene sa 10,8 posto, a klasični telefonski pozivi sa 7,1 posto. Žene s prijateljicama najčešće dijele podatke o učestalosti odnosa (67,5 posto), zaštiti od neželjene trudnoće (65,7 posto) i kvalitetnim intimnim iskustvima (65,5 posto). Nasuprot tome, najmanje se govori o analnom seksu (26,6 posto), pornografskim sadržajima (31 posto), masturbaciji (33 posto) i polno prenosivim infekcijama (35,3 posto).

Za svaku od 17 obuhvaćenih tema ispitanice su izrazile želju za otvorenijom komunikacijom, posebno kada je riječ o kontracepciji, upotrebi kondoma, polnim bolestima, te poteškoćama u odnosima i smanjenom libidu. Učesnice ovakve razgovore doživljavaju izuzetno korisnim jer im pomažu u smanjenju osjećaja izolovanosti, rješavanju nedoumica, sagledavanju onoga što je uobičajeno, kao i u jačanju međusobne bliskosti. Također je naglašena potreba za normalizacijom razgovora kako o zadovoljstvu, tako i o izostanku užitka ili prisutnim seksualnim preprekama.

Uprkos izraženoj potrebi, čak 78,6 posto ispitanica predviđa barem jedan negativan ishod ukoliko pokrenu temu o kojoj ranije nisu pričale, dok tek 21,4 posto ne gaji takve bojazni. Među vodećim brigama jeste stvaranje neugodnosti kod sagovornice (60,2 posto), strah od osude (29,9 posto), bojazan da će djelovati čudno (28,5 posto), suočavanje s čudnim pogledima (27 posto), te strah da će ih druga strana smatrati odbojnima (22,7 posto) ili pretjerano seksualnim (17,4 posto). Među razlozima za ustručavanje navedeni su društveni tabui, nelagoda zbog eksplicitnosti, poštovanje partnerove privatnosti, stid, kao i vjerski i kulturološki faktori.

Zanimljivo je da nijedna učesnica nije navela lično iskustvo u kojem ju je prijateljica zaista osudila, s obzirom na to da je fokus bio na očekivanjima, a ne na stvarnim posljedicama. Katrina L. Pariera je u razgovoru za medije istakla da žene teže slobodnijoj razmjeni iskustava, ali ih sputava strah od osude ili nelagode, dodajući kako početak rješenja leži u propitivanju zašto je seksualnost još uvijek tabu tema.

Primijećeno je da mlađe žene i pripadnice seksualnih manjina otvorenije i češće govore o ovim temama, dok veći nivo ličnog stida dovodi do izraženijeg straha od neprihvatanja. Autorice studije objašnjavaju da osobe sa strogim samokritičnim stavom često očekuju jednako oštru reakciju okoline. Pariera je na kraju naglasila ograničenja studije, koja je obuhvatila isključivo Amerikanke i njihove pretpostavke o reakcijama, zaključivši da puko povećanje broja razgovora ne pomaže ukoliko izostane slušanje bez osuđivanja, što predstavlja temelj zdrave komunikacije o osjetljivim pitanjima.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče