Viralno.
Regija

Oslobađajuća presuda u Beogradu za zločine u Bosanskom Novom izazvala oštre reakcije žrtava i stručnjaka

Iako je Sud Bosne i Hercegovine za ratne zločine u Alićima i Ekićima kod Bosanskog Novog osudio više osoba na preko 180 godina zatvora, beogradski Viši sud je ove sedmice za ove zločine donio je oslobađajuće presude za dvije osobe, ...

Oslobađajuća presuda u Beogradu za zločine u Bosanskom Novom izazvala oštre reakcije žrtava i stručnjaka

Iako su pravosudne institucije Bosne i Hercegovine za ratne zločine počinjene u selima Alići i Ekići kod Bosanskog Novog izrekle kazne veće od 180 godina zatvora, Viši sud u Beogradu donio je oslobađajuću presudu za dvije optužene osobe. Porodice stradalih i pravni analitičari naglašavaju kako prenošenje predmeta pravosuđu Srbije ne osigurava efikasno procesuiranje, već dodatno potkopava povjerenje u pravdu i dovodi u pitanje regionalnu saradnju. Prema zvaničnim podacima, 22. juna 1992. godine u ovim naseljima ubijena su 24 civila bošnjačke nacionalnosti, a mještani su prethodno protjerani iz svojih kuća, opljačkani, dok su muškarci nakon fizičkog zlostavljanja odvedeni na lokalno groblje i likvidirani.

Bekir Alić, koji je sticajem okolnosti preživio ovaj napad dok su mu ubijeni brojni članovi najuže i šire porodice, izjavio je za medije da su neposredni izvršioci bili njihove dojučerašnje komšije i poznanici. Pred Sudom BiH za ova zlodjela deset osoba osuđeno je na ukupno 162 godine zatvora, pri čemu su Ranko Balaban, Ratko Goronja, Nikola Reljić, Mirko Odžić, Ranko Baltić i Dragan Baltić dobili po 18 godina, Rajko Karlica, Milenko Brčin i Milenko Babić po 15, a Miroslav Kapetanović devet godina. U odvojenom postupku, nakon priznanja krivice, Stojan Kenjalo, Zoran Kenjalo i Dragan Balaban osuđeni su na ukupno 19 godina zatvora, a u oba procesa rasvijetljena je i uloga optuženih Karlice i Novakovića.

Predmet protiv Milenka Karlice i Željka Novakovića prebačen je organima u Srbiji početkom 2022. godine na osnovu Protokola o saradnji u gonjenju počinilaca ratnih zločina iz 2013. godine, mehanizma kreiranog s ciljem sprečavanja osoba s dvojnim državljanstvom da izbjegnu odgovornost. Ipak, obojica su u Beogradu oslobođena optužbi. Pravna analitičarka Fonda za humanitarno pravo Marijana Čestić Jelovac istakla je da Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji izbjegava optužbe za zločine protiv čovječnosti, čime se drastično sužava pravni i činjenični okvir u odnosu na optužnice iz BiH. Ona problematizira i pasivnost tužilaštva tokom postupka, kao i odluku suda da prihvati izmijenjene iskaze braće Kenjalo te zanemari širi kontekst sistemskog progona.

Predstavnici žrtava izrazili su ogorčenje vođenjem postupaka pred beogradskim pravosuđem. Bekir Alić je beogradski proces nazvao besmislenim, ocjenjujući da se optužba ponašala poput odbrane, dok je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović naglasio da predmeti proslijeđeni Srbiji redovno završavaju minimalnim ili oslobađajućim presudama, podsjetivši i na dugogodišnji maratonski postupak protiv policajaca iz Kravice. Pravni stručnjaci zaključuju da je neophodno formiranje zajedničkih istražnih timova i bolja komunikacija sa svjedocima, jer trenutna praksa produbljuje osjećaj nepravde kod preživjelih koji se godinama bez institucionalne podrške bore za istinu.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče