Viralno.
Porodica

Zajednički osmijeh majke i djeteta ključan za dječiji emocionalni razvoj, pokazalo istraživanje

Istraživanje gotovo 1.000 beba u dobi od četiri mjeseca pokazalo je povezanost pozitivnih interakcija s majkama, poput smijanja i uzvraćanja osmijeha, s fiziološkim procesima važnim za regulaciju emocija.

Zajednički osmijeh majke i djeteta ključan za dječiji emocionalni razvoj, pokazalo istraživanje

Kada majka i novorođenče dijele zajednički osmijeh u istom trenutku, kod djeteta dolazi do povećanja parametara srčanog ritma koji su usko povezani s kontrolom emocija. Naučna saznanja pokazuju da se ova fiziološka promjena ne dešava ukoliko se smiješi isključivo majka ili samo beba. Rad je objavljen 24. septembra u stručnom časopisu Philosophical Transactions of the Royal Society B, a obuhvatio je 974 para majki i beba pod vodstvom Drewa Abneya s Univerziteta u Georgiji, uz učešće profesora psihologije Daniela Messingera s Univerziteta u Miamiju.

Tokom eksperimenta stručnjaci su pomoću elektroda postavljenih na stomak i prsa beba pratili promjene srčanog ritma dok su one komunicirale s majkama, detaljno bilježeći njihove emocionalne reakcije iz sekunde u sekundu. Na osnovu tih parametara izračunata je respiratorna sinusna aritmija, biološki pokazatelj sposobnosti prilagođavanja okruženju i upravljanja emocijama. Testiranje se odvijalo kroz tri faze od po dvije minute: direktnu igru, period u kojem majka zadržava potpuno neutralan izraz lica bez reakcija, te završnu fazu ponovnog povezivanja kroz igru.

Mjerenja su potvrdila da je stabilizirajući parametar rastao isključivo u situacijama kada su obje strane istovremeno bile pozitivno raspoložene, pri čemu je skok počinjao pet sekundi prije samog trenutka i trajao najmanje četiri sekunde nakon početka. Majke su inicirale čak 95 posto zajedničkih pozitivnih trenutaka u početnoj igri te 75 posto tokom druge faze igre. Stručnjaci naglašavaju da rana socijalna interakcija ne služi samo izazivanju radosti, već istovremena pozitivnost potiče organske promjene neophodne za razvoj emocionalne samoregulacije.

Naučnici ipak napominju da su dobijeni rezultati istraživačke prirode i dokazuju korelaciju, a ne direktnu uzročno-posljedičnu vezu s kasnijim ponašanjem u djetinjstvu. Ispitane bebe bile su dio šireg američkog projekta Maternal Lifestyle Study provedenog u četiri centra u SAD-u, koji je pratio djecu izloženu narkoticima prije rođenja, ali i djecu bez te izloženosti, uzimajući u obzir i faktore socijalnih rizika poput siromaštva.

U povezanoj studiji s Univerziteta u Amsterdamu, koja je pratila 58 beba u dobi od četiri i osam mjeseci, uočeno je da su odrasli češće započinjali osmijeh, dok su bebe češće prekidale kontakt, vjerovatno učeći kontrolisati nivo uzbuđenja. Iako su nepoznate osobe češće inicirale i održavale osmijeh, djeca su u oba uzrasta znatno radije i češće uzvraćala osmijeh svojim majkama nego očevima ili strancima, što potvrđuje izuzetan značaj bliske emotivne veze.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče