U Bosni i Hercegovini se održavaju Opći izbori, a biračka mjesta otvorena su od 7 do 19 sati za milione građana s pravom glasa. Uprkos čestim dilemama pojedinaca o tome koliko pojedinačni glas zapravo vrijedi, pasivnost i odustajanje od glasanja samo oduzimaju legitimitet kasnijem nezadovoljstvu sistemom. Izborni proces se nastavlja bez obzira na one koji odluče ostati kod kuće, čime se njihovo nezadovoljstvo pretvara u potpunu tišinu umjesto u politički stav.
Uobičajeni argument da su „svi političari isti“ često predstavlja liniju manjeg otpora, s obzirom na to da se kandidati znatno razlikuju po biografijama, dosadašnjem radu i ponuđenim programima. Čak i kada birači nisu u potpunosti zadovoljni ponudom, glasanje za opciju koja im se čini prihvatljivijom predstavlja zreliji izbor od pasivnosti. Također, opravdanje o nedostatku vremena tokom slobodnog dana gubi smisao kada se uzme u obzir da su birališta otvorena 12 sati, dok je za samu proceduru potrebno izdvojiti tek petnaestak minuta uz posjedovanje važećeg ličnog dokumenta poput lične karte, pasoša ili vozačke dozvole.
Ovi izbori donose i značajnu prekretnicu jer se po prvi put masovno primjenjuju savremene izborne tehnologije koje bitno smanjuju mogućnost manipulacija i nepravilnosti. Uvođenjem biometrijske identifikacije putem otiska prsta onemogućava se glasanje u tuđe ime ili korištenje identiteta preminulih osoba. Istovremeno, instalirani skeneri automatski bilježe glasačke listiće i podatke elektronskim putem prosljeđuju Centralnoj izbornoj komisiji odmah po zatvaranju biračkih mjesta, što eliminiše naknadna prepravljanja rezultata i manipulacije tokom noćnog brojanja.
