Njemački parlament usvojio je zakon o uvođenju takozvane penzije za rani početak, čiji je cilj jačanje privatne penzione štednje i osiguravanje veće finansijske stabilnosti novih generacija. Ova mjera trebala bi stupiti na snagu 1. januara 2027. godine, a predviđa ulaganje sredstava na tržištu kapitala tokom dužeg vremenskog perioda.
Pravo na državnu pomoć ostvarivat će djeca rođena 2020. godine i kasnije, pod uvjetom da imaju prijavljeno prebivalište u Njemačkoj i dodijeljen porezni identifikacijski broj. Država će im uplaćivati po 10 eura mjesečno u periodu od šeste do navršene 18. godine, što čini ukupan iznos od oko 1.440 eura po djetetu tokom dvanaest godina.
Proračuni njemačkog Ministarstva finansija pokazuju da bi se uz prosječan godišnji prinos od sedam procenata do punoljetstva moglo uštedjeti oko 2.200 eura. Ukoliko se ta sredstva zadrže na tržištu kapitala bez naknadnih uplata sve do 65. godine života, ukupna suma mogla bi premašiti 53.000 eura, pri čemu nadležni napominju da je riječ o teoretskom modelu koji ne uračunava inflaciju, poreze niti garantuje dobit.
Roditeljima se nude dva modela za upravljanje novcem. Moguće je otvoriti poseban račun kod privatnih pružatelja finansijskih usluga, uz mogućnost vlastitih uplata do 6.840 eura godišnje i zabranu naplate ugovornih troškova za državni dio, ili prepustiti automatsko ulaganje u poseban fond kojim rukovodi Njemačka savezna banka, usmjeren na globalne dionice.
Prikupljena sredstva zaštićena su od prinudne naplate i prodaje te su prvenstveno namijenjena za penziju koja se isplaćuje nakon 65. godine, uz izuzetak kupovine stambene nekretnine nakon punoljetstva. U slučaju smrti djeteta prije punoljetstva novac nasljeđuje porodica, dok korisnici državnog fonda imaju rok do 35. godine da kapital prebace u privatni ugovor kako se sredstva ne bi vratila u budžet.
Tokom cjelokupnog perioda štednje i investiranja prinosi su oslobođeni poreznih davanja, koja se obračunavaju tek prilikom isplate penzije. Njemačka planira u prvoj godini izdvojiti oko 200 miliona eura za ovaj program, dok bi do 2030. godine godišnji trošak mogao dostići 411 miliona eura, što za prve četiri godine primjene ukupno iznosi približno 1,2 milijarde eura.
