Koža često signalizira promjene unutar tijela. Među uobičajenim pojavama su keratoze, koje predstavljaju različite poremećaje u stvaranju i nakupljanju keratina, proteina ključnog za zdravlje kože, kose i noktiju. Iako većina keratoza nije opasna, određene vrste mogu biti povezane s povećanim rizikom od razvoja karcinoma kože. Zbog toga je izuzetno važno obratiti pažnju na nove ili izmijenjene kožne promjene i pravovremeno potražiti savjet dermatologa.
Keratoze se mogu manifestovati kao zadebljanja, hrapave površine ili izrasline, čiji izgled zavisi od specifične vrste promjene. Rizik za razvoj određenih oblika raste s godinama starosti, kao i usljed dugotrajnog izlaganja ultraljubičastom zračenju. Jedan od najčešćih oblika kod odraslih je seboroična keratoza, poznata i kao staračka bradavica, koja se obično javlja nakon četrdesete godine života i nije direktno povezana s izlaganjem suncu.
U početku se može pojaviti kao mala, hrapava izbočina koja vremenom raste i izgleda kao da je zalijepljena za površinu kože. Boja joj varira od svijetle do tamnosmeđe, pa čak i gotovo crne. Površina može biti hrapava, ljuskava ili voštana, dok je oblik najčešće okrugao ili ovalan. Ove promjene se obično pojavljuju na trupu, licu, vratu i ramenima, uglavnom ne izazivaju bol, ali mogu izazvati svrbež ili se nadražiti usljed kontakta s odjećom.
Za razliku od seboroične keratoze, aktinična ili solarna keratoza nastaje kao direktna posljedica dugotrajnog i nezaštićenog izlaganja suncu. Ova promjena se smatra prekanceroznom, jer u određenom broju slučajeva može evoluirati u planocelularni karcinom kože. Najčešće se pojavljuje na dijelovima tijela koji su izloženi suncu, kao što su lice, uši, ćelavo tjeme i podlaktice, posebno kod osoba svjetlije puti.
Prvi znak aktinične keratoze mogu biti suhe i hrapave mrlje koje pod prstima podsjećaju na brusni papir. Mogu biti ružičaste, crvene ili smeđe boje, a ponekad ih prekriva žućkasta kora. Pored toga, mogu se javiti peckanje, svrbež ili osjetljivost na dodir, dok neke promjene mogu čak i krvariti. Zbog potencijalnog rizika, ovakve promjene ne smiju se zanemarivati, a dermatolog pregledom može utvrditi o kakvoj je promjeni riječ i preporučiti odgovarajući tretman.
Keratoza pilaris, poznata i kao guščja koža, još je jedna česta, ali uglavnom bezopasna kožna promjena. Ona nastaje kada se keratin nakuplja i začepljuje otvore folikula dlake, što rezultira pojavom sitnih kvržica, najčešće na nadlakticama, bedrima i stražnjici. Važno je naglasiti da keratoza pilaris ne nosi rizik od razvoja karcinoma kože, a redovna hidratacija i odgovarajuća njega kože mogu pomoći u ublažavanju simptoma. Najvažnije je da se svaka nova, neobična ili promijenjena kožna promjena obavezno pregleda kod dermatologa, jer sam izgled nije dovoljan za pouzdanu dijagnozu.
