Više od tri i po decenije nakon sloma komunističkog poretka, Mađarska je povukla historijski potez otvaranjem tajnih dosijea iz tog perioda. Premijer Peter Magyar time je počeo ispunjavati obećanje dato javnosti kako bi se građani konačno suočili sa posljedicama totalitarne prošlosti.
Na nedavno održanoj konferenciji za medije, premijer Magyar potvrdio je da je u javnost pušteno približno 60.000 imena saradnika nekadašnjeg režima. Tom prilikom je istakao da se nakon 36 godina konačno realizuje obaveza preuzeta tokom demokratskih promjena.
Planirano je da preostala dokumentacija bude sukcesivno objavljivana do februara 2027. godine, mada arhiva neće biti u potpunosti kompletna. Veliki dio građe uništen je još tokom antisovjetske pobune 1956. godine, kao i uoči same tranzicije vlasti 1988. i 1989. godine.
Magyar je uputio apel građanima da novim saznanjima pristupe sa humanim razumijevanjem i dostojanstvom, s obzirom na to da će se brojne porodice suočiti sa bolnim činjenicama o preminulim srodnicima. Naglasio je kako se historijske traume ne mogu prevazići bez otvorenog dijaloga i preispitivanja.
Iako je komunistička vladavina u zemlji završena još 1989. godine, proces potpunog deklasifikovanja dokumenata godinama je odgađan usljed izostanka političke volje prethodnih vlasti. Poznato je da su tajne službe Istočnog bloka tokom Hladnog rata masovno regrutovale doušnike, najčešće koristeći ucjene, zastrašivanja ili materijalne beneficije.
Povodom objave arhive oglasio se i bivši mađarski premijer Viktor Orban, otkrivši da su ga tokom služenja vojnog roka agenti tajne službe pokušali prisiliti na saradnju. Prema njegovim riječima, nakon što je takav zahtjev kategorički odbio, postao je predmet rigoroznog policijskog praćenja.
