Sarajevo Energy and Climate Week je nedavno održan u Sarajevu, okupljajući domaće i međunarodne stručnjake. Glavne teme bile su sigurnost snabdijevanja, energetska tranzicija, klimatske promjene i razvoj obnovljivih izvora energije. Harbaš je naglasio hitnost energetske tranzicije u Bosni i Hercegovini, ističući da je to ključni korak za budućnost.
Energetski sektor BiH prolazi kroz transformaciju decenijama, s termoelektranama starim preko 50 godina koje više ne mogu raditi punim kapacitetom. Popravke i izgradnja novih termoenergetskih postrojenja više se ne finansiraju od strane banaka. Zbog toga je neophodan prelazak na decentraliziranu proizvodnju energije, uključujući solarne i vjetroelektrane, postrojenja na biomasu i hidroelektrane.
Iako je Bosna i Hercegovina preuzela dio evropskih direktiva, ključni problem ostaje njihova implementacija na terenu. Harbaš upozorava da će cijene energenata nastaviti rasti, posebno s dolaskom hladnijih dana, zbog geopolitičkih dešavanja i smanjene domaće proizvodnje električne energije. Predviđa se da bi cijena dizela mogla dostići pet KM po litru ako se nastavi sukob na Bliskom istoku i ne aktiviraju ključni naftovodi.
Bosna i Hercegovina je sve više zavisna od uvoznih energenata, uključujući naftu, prirodni plin i električnu energiju, dok istovremeno smanjuje izvoz struje za 20 do 30 posto. Nedostaju uređeno tržište, zalihe i skladišta za reagovanje na poskupljenja, što je vidljivo i kod peleta. Harbaš ističe da je racionalno korištenje energije, posebno u domaćinstvima i saobraćaju, ključno za ublažavanje ovih izazova.
Nedostatak investicija predstavlja veliki problem u energetskom i drugim proizvodnim sektorima, što rezultira lošijim radom postojećih postrojenja. Termoelektrane su stare preko 50 godina i nisu zamijenjene na vrijeme, a banke više ne finansiraju postrojenja na ugalj zbog CO2 taksi. Također, stanje stambenog fonda i elektroenergetskih mreža, koje su velikim dijelom iz perioda od prije pola stoljeća, zahtijeva hitnu rekonstrukciju i modernizaciju.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja nema vlastitu berzu električne energije, što je, prema Harbašu, porazna činjenica koja usporava razvoj tržišta i onemogućava pojavu jeftinije energije. Zemlja se nalazi pri dnu regiona po iskorištavanju potencijala obnovljivih izvora energije zbog neprovedenih reformi. Harbaš naglašava da je energetska tranzicija prilika za razvoj, a ne prijetnja, te da se mora iskoristiti za povlačenje sredstava iz EU fondova.
Harbaš poziva na konkretne mjere i projekte, naglašavajući da se građanima i privredi mora omogućiti da preuzmu inicijativu, posebno na lokalnom nivou. To uključuje ulaganje u solarne elektrane, toplotnu izolaciju i druge mjere energetske efikasnosti. Budućnost energetike leži u decentraliziranim sistemima, mikromrežama i skladištenju energije, a cilj je da građani postanu energetski neovisniji i da se viškovi energije izvoze.
