Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani 4. oktobra ponovo su pokrenuli rasprave o vjerodostojnosti izbornih rezultata. Pored samog ishoda glasanja, javnost su zaintrigirali krajnje neuobičajeni statistički podaci zabilježeni na biralištima.
Zvanični podaci pokazuju da petnaest kandidata nije dobilo niti jedan jedini preferencijalni glas, pri čemu se njih trinaest borilo za mandate u kantonalnim skupštinama, dok se dvoje nalazilo na listama za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Iako nedostatak preferencija ne podrazumijeva izostanak podrške samoj političkoj opciji, ovakav ishod otvara dilemu zbog čega bi neko prolazio kompletan proces kandidature a da pritom ne glasa ni za sebe, te nameće pitanje šta se dogodilo s glasovima ukoliko su ti kandidati zaista izašli na izbore.
Dodatnu zabrinutost izaziva podatak o više od 409.000 nevažećih glasačkih listića zabilježenih na svim nivoima vlasti, među kojima je značajan udio onih koji su ubačeni potpuno prazni. Premda ovaj broj ne predstavlja jednak broj građana zbog višestrukih listića po glasaču, a dio listića otpada na greške pri glasanju ili svjesni građanski protest, i dalje ostaju nejasnoće u vezi s njihovom raspodjelom i mogućim nepravilnostima po biračkim mjestima.
