Evropska unija je pod pritiskom nekoliko država članica uklonila formulaciju o „pridruženom članstvu“ iz nacrta zajedničke deklaracije s Kanadom, dokumenta koji bi trebao biti usvojen na predstojećem samitu u Montrealu. Umjesto spornog termina, u revidiranom tekstu se koristi izraz „sve tješnja povezanost“. Ovaj kompromis uslijedio je nakon višesatnih pregovora koje je ured predsjednika Evropskog vijeća Antónija Coste vodio sa zemljama članicama koje su se usprotivile prvobitnom rješenju.
Otpor prvobitnom prijedlogu, koji je ranije upućen po tihoj proceduri, predvodila je Njemačka, uz podršku Francuske, Italije i Grčke. Prema medijskim izvještajima, zvanični Berlin je pitanje ove terminologije postavio kao ključni uvjet, naglašavajući da takav status nema uporište u temeljnim ugovorima Evropske unije te da bi njegovo uvođenje moglo stvoriti složene pravne posljedice. Za evropske diplomate prioritet je definisanje konkretnih oblika saradnje s Ottawom, umjesto korištenja nedovoljno preciziranih pojmova.
Ideju o pridruženom članstvu prvobitno je u septembru predstavila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u govoru pred Evropskim parlamentom, predloživši Kanadu kao prvog nosioca takvog statusa. Sličan model ranije je spominjao i njemački kancelar Friedrich Merz kao prelazno rješenje za sigurnosne garancije Ukrajini prije punog članstva. S druge strane, kanadski premijer Mark Carney fokus stavlja na sam sadržaj saradnje i koristi naziv „savez za budućnost“, prepuštajući rješavanje pravne terminologije evropskim institucijama.
