Viralno.
BiH

Prva vodozaštitna zona u Sarajevskom polju pretvorena u nekontrolisanu deponiju

Između Sokolović Kolonije i Hrasnice, u prvoj vodozaštitnoj zoni izvorišta iz kojeg pitku vodu dobija dio Kantona Sarajevo, godinama se odlaže, zakopava i spaljuje otpad. Mještani tvrde da se tu kopa i šljunak.

Prva vodozaštitna zona u Sarajevskom polju pretvorena u nekontrolisanu deponiju

Dio prve vodozaštitne zone izvorišta Sarajevsko polje, smješten uz rijeku Željeznicu na površini od 210.000 kvadratnih metara, godinama je izložen nelegalnom odlaganju smeća i pretvoren u divlju deponiju. Riječ je o prostoru od strateškog značaja za snabdijevanje pitkom vodom građana Kantona Sarajevo, podjednako važnom kao i vodozaštitna zona na Vrelu Bosne. Kako je još 2022. godine pojasnio profesor Edin Hrelja sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, vodozaštitne zone prvog i drugog stepena ključne su za očuvanje izvorišta i uspostavljaju se radi eliminisanja opasnosti od zagađenja podzemnih akumulacija.

Bivši kantonalni zastupnik i vijećnik Općinskog vijeća Ilidža Samir Avdić (SDP), koji živi u obližnjoj Sokolović Koloniji, skrenuo je pažnju na to da rijeka Željeznica prolaskom kroz šljunkovito korito direktno napaja podzemne rezervoare između Sokolović Kolonije, Hrasnice i Vojkovića, odakle se pumpa voda za dobar dio kantona. Avdić ukazuje da nekontrolisana eksploatacija šljunka i potom zatrpavanje nastalih rupa različitim vrstama otpada traju već oko 15 godina. Iako su iz Agencije za vodno područje rijeke Save još 2020. naglasili da nisu izdali nikakve dozvole za vađenje materijala i da je svako iskopavanje bespravno, terenom i dalje cirkulišu teške mašine, a odloženi otpad nerijetko biva i zapaljen.

Područje je formalno neobezbijeđeno jer su ogradom zaštićena isključivo neposredna postrojenja pumpnih stanica, dok je jedina tabla upozorenja u izuzetno lošem i jedva čitljivom stanju. Veliki dio parcela nalazi se u privatnom vlasništvu ili pripada građevinskoj firmi Vranica u stečaju, pa su pojedini mještani samoinicijativno ulazili u rasprave i incidente pokušavajući zaustaviti dovoz šuta. Dodatni rizik po izvorište zabilježen je i u novembru 2021. godine tokom poplava, kada je prijetilo urušavanje benzinske pumpe SAS u Vojkovićima, smještene kilometar uzvodno.

Problem dodatno usložnjavaju nejasno definisane nadležnosti između preduzeća Vodovod i kanalizacija, Ministarstva privrede KS, Agencije za vodno područje rijeke Save te općinskih, kantonalnih i federalnih inspekcija, pri čemu institucije redovno prebacuju odgovornost jedne na druge. Cjelokupni lokalitet se formalno i dalje oslanja na zastarjelu Odluku o zaštiti izvorišta iz 1987. godine sa sankcijama izraženim u jugoslovenskim dinarima, što je Vlada KS ocijenila praktično neprimjenjivim. Iako je Skupština KS 6. marta utvrdila Nacrt privremene odluke izrađen na osnovu hidrološkog elaborata iz 2013. godine, konačno rješenje i dalje čeka usvajanje.

Avdić naglašava tri ključna prioriteta: hitnu i efikasnu zaštitu samog izvorišta, rješavanje imovinskih prava vlasnika zemljišta koji trpe ograničenja i legalizaciju stambenog naselja nastalog duž Zelenog puta i ulice Jusufa Bublina u drugoj vodozaštitnoj zoni uz stroge ekološke standarde. Kao operativni mehanizam predlaže se formiranje komunalne policije sa jasnim ovlaštenjima za kažnjavanje zagađivača na terenu. Vlasti Kantona Sarajevo pozvane su da ponovo pokrenu javnu raspravu i usvoje pripremljene propise kako bi se zaustavila dalja devastacija resursa pitke vode.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče