Viralno.

Zagađenje prizemnim ozonom ugrozilo zdravlje polovine evropskog stanovništva

Podaci Kopernikusove službe za praćenje atmosfere pokazuju da je problem posebno izražen tokom velikih vrućina

Zagađenje prizemnim ozonom ugrozilo zdravlje polovine evropskog stanovništva

Tokom ljetnih toplotnih valova zabilježenih između juna i avgusta, čak polovina stanovnika Evrope bila je izložena opasnim nivoima prizemnog ozona. Prema zvaničnim mjerenjima Kopernikusove službe za praćenje atmosfere (CAMS), kvalitet zraka u tom periodu ocjenjivan je kao loš, vrlo loš ili izuzetno loš, pri čemu su visoke temperature direktno intenzivirale ovaj problem.

Za razliku od zaštitnog ozonskog omotača u višim dijelovima atmosfere, prizemni ozon djeluje kao opasna zagađujuća materija koja nastaje djelovanjem sunčeve svjetlosti i vrućine na azotne okside i isparljive organske spojeve. Njegovi primarni izvori su industrijska postrojenja i saobraćaj, a situaciju nerijetko dodatno usložnjavaju šumski požari.

Udisanje ovog zagađivača nosi ozbiljne zdravstvene rizike, s obzirom na to da može prodrijeti duboko u respiratorni trakt te preći u krvotok i stići do vitalnih organa. Simptomi izloženosti obuhvataju kašalj, bolove u prsima i pri udahu, iritaciju grla, mučninu i glavobolju, dok su pacijenti koji boluju od astme posebno ugroženi.

Direktor CAMS-a Laurence Rouil naglasio je da ovaj vid zagađenja jasno ilustruje neraskidivu vezu između stanja atmosfere, klimatskih promjena i ljudskog zdravlja. Mjerenja za 2026. godinu potvrđuju da su najkritičnije vrijednosti zabilježene na jugu Evrope usljed dugotrajnih i intenzivnih vrućina.

Glavni direktor Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze Florian Pappenberger upozorio je da se ozon, slično dimu požara ili pustinjskoj prašini, može kretati hiljadama kilometara i ugroziti ljude daleko od izvora zagađenja. Kopernikusovi podaci ukazuju i na globalne razmjere problema, jer je u prvih osam mjeseci ove godine ekstremnim nivoima ozona bilo izloženo gotovo 40 posto svjetske populacije, dok je u Aziji taj udio iznosio čak 60 posto.