Viralno.
Ekonomija

Poljoprivrednici pozivaju na uvođenje strožijih pravila za postavljanje solarnih elektrana na obradivim površinama

Poljoprivrednici u Republici Srpskoj podržavaju najavljenu intervenciju Vlade RS-a kojom bi trebalo pooštriti pravila za izgradnju solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu.

Poljoprivrednici pozivaju na uvođenje strožijih pravila za postavljanje solarnih elektrana na obradivim površinama

Tokom prethodne tri godine na teritoriji Republike Srpske prenamijenjeno je više od 3.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, pri čemu je na preko 60 procenata te površine izgrađena solarna infrastruktura. Zvanična statistika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS pokazuje da je u nepoljoprivredne svrhe od 2022. do 2024. godine otišlo ukupno 3.064 hektara, uz kontinuiran godišnji rast: sa 588,07 hektara u 2022. godini, preko 1.141,13 hektara u 2023, do 1.335,08 hektara zabilježenih u 2024. godini. Iako podaci za proteklu godinu još nisu konsolidovani, procjenjuje se da se trend prevođenja oranica u građevinsko zemljište nastavio.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković istakao je u izjavi medijima da je neophodan izuzetan oprez pri ovakvim odlukama, naglašavajući da je obradivo tlo ograničen i nenadoknadiv prirodni resurs. Marinković je pružio podršku najavljenim mjerama kontrole, poručivši: "Podržavam inicijativu da se postrože pravila i da se za postavljanje panela koriste nepristupačni tereni, odnosno zemljište koje po svom morfološkom i pedološkom sastavu nije pogodno ili je manje pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura i na kojem je otežan rad poljoprivrednih mašina. Zemljište kao prirodni resurs ograničenih mogućnosti treba sačuvati." Također je upozorio na globalne izazove s hranom, naglasivši: "Svi vidimo da se i u svijetu sve više govori o tome da će hrana biti veliki problem, a hranu možemo proizvesti samo na zemljištu."

Ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Anđelka Kuzmić naglasila je da plodne površine ne smiju biti žrtvovane radi energetskih objekata, s obzirom na to da su obezbjeđivanje hrane i proizvodnja energije podjednako važni za cjelokupno društvo. Podsjetila je na važeće propise koji zabranjuju korištenje poljoprivrednog zemljišta do četvrte klase u druge svrhe, te navela da je krajem prošle godine uočen masovan rast izgradnje solarnih postrojenja. Kao odgovor na takvu situaciju, Vlada RS je najavila hitnu intervenciju kroz usvajanje novih uredbi i zakonskih izmjena radi uspostavljanja strožijih pravila i preispitivanja ranijih rješenja.

Trenutni propisi omogućavaju lokalnim zajednicama da samostalno kreiraju planske dokumente i odlučuju o prenamjeni parcela, dok se odobrenja za postrojenja snage do 150 kilovata izdaju na općinskom nivou bez saglasnosti republičkih organa. Ovakav decentralizovan model otežava adekvatno praćenje kvaliteta zemljišta, jer Ministarstvo energetike i rudarstva RS raspolaže podacima o broju i kapacitetu elektrana, ali nema registar o bonitetnim klasama parcela na kojima su izgrađene. Posebno intenzivna gradnja zabilježena je u poljoprivrednim krajevima poput Lijevče polja, Semberije i Posavine, a po broju instalacija prednjače Gradiška, Laktaši, Srbac, Modriča i Šamac.

Proces prenamjene izazvao je i negodovanje građana na terenu, poput slučaja u naselju Podnovlje kod Doboja, gdje je na više od 300.000 kvadratnih metara zadružnog zemljišta planirana gradnja elektrane, što je dovelo do protesta, krivičnih prijava i straha za seoski vodovod. Sličan otpor zabilježen je i u Nevesinju, gdje su se lokalne inicijative suprotstavile pretvaranju oko 1.100 hektara oranica u solarne parkove. Iako opštine ostvaruju jednokratnu korist kroz rente, komunalne naknade i poreze, stručnjaci upozoravaju da izbacivanje plodnih njiva iz funkcije na period od 25 do 30 godina može smanjiti proizvodnju hrane, povećati uvoznu zavisnost i stvoriti skupe obaveze rekultivacije zemljišta u budućnosti.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče