Viralno.
BiH

Trgovina mandatima i formiranje vlasti: Hoće li politički preletači ponovo odrediti većinu

To je pitanje političke korupcije, kazao je Bakalar, dodajući da CIK ne može ništa da uradi o tom pitanju

Trgovina mandatima i formiranje vlasti: Hoće li politički preletači ponovo odrediti većinu

Iako brojanje glasova još traje, a izborni rezultati i zastupnički mandati nisu zvanično potvrđeni, političke stranke već uveliko prave računice o parlamentarnoj većini. Paralelno s tim, ponovo se aktuelizira potraga za zastupnicima spremnim na promjenu stranačkog dresa, kolokvijalno poznatim kao „preletači“ ili „papci“, koji svojim glasovima često donose presudnu prevagu pri sastavljanju vlasti.

Iz organizacije Transparency International BiH upozoravaju na pogubnost ove prakse. Damjan Ožegović ističe: „Nažalost, ova pojava, koja ne bi trebala uopšte biti prisutna, veoma je rasprostranjena. Nakon što budu dodijeljeni mandati, poslanici, delegati, vijećnici, svi koji bi trebaju da predstavljaju narod i budu najbolji od naroda, ponašaju se kao na pijaci. Nude sebe, kupuju druge i slično. Ova pojava otvara ozbiljne moralne dileme kod naroda koji ne zna da prepozna ili žmiri na tu pojavu. Tih pojava će biti, mi smo takva politička kultura i dok birači ne počnu da kažnjavaju one koji se prodaju i političke subjekte koji u tome učestvuju klima se vjerovatno neće promijeniti.“

Centralna izborna komisija BiH nema zakonske mehanizme za kažnjavanje ili sprečavanje ovakvih pojava. Član CIK-a BiH Željko Bakalar pojasnio je: „To je pitanje političke korupcije i posao pravosudnog sustava. Mandat se, po članu 1.9 Izbornog zakona BiH, veže za pojedinca, a ne za stranku i tu CIK BiH ništa ne može poduzeti.“

Prema Izbornom zakonu BiH i uobičajenim evropskim demokratskim standardima, mandat pripada izabranom pojedincu radi zaštite od pritisaka stranačkog rukovodstva i omogućavanja glasanja po savjesti. Zbog učestalih zloupotreba, ranije su se pojavljivale ideje da se mandat oduzima napuštanjem stranke, dok su druge inicijative predlagale ukidanje budžetskih sredstava i zabranu osnivanja novih klubova za takve zastupnike, kako se ne bi ugrozila njihova nezavisnost.

Pravni stručnjak Arben Murtezić naglašava složenost ovog problema sa stanovišta prava i motiva. Murtezić navodi: „Svi oblici prisiljavanja ljudi da ostanu u nekoj stranci i u okvirima njene discipline su neka vrsta improvizacije. Nije neobično da se mandat veže za pojedinca, kao ni da on u nekom trenutku odluči da promijeni 'dres'. To je demokratska tekovina, čak i Čerčil je mijenjao stranku nekoliko puta, ali ono što mene, kao građanina, brine jeste motivacija zbog koje se nekada te stvari rade. Ako je motiv lična, finansijska ili neka druga korist, onda to predstavlja krivično djelo političke korupcije. Činjenica je da je tu dokazivanje redovan problem.“

Povezane priče