Posljednji izbori u Bosni i Hercegovini jasno su pozicionirali SNSD u Republici Srpskoj te SDA i HDZ u Federaciji BiH kao ključne pobjednike. Iako HDZ ima manji broj glasova i mandata u predstavničkim domovima u poređenju sa SDA i SNSD-om, specifičnost ustavnog uređenja i Izbornog zakona osigurava im presudnu ulogu kroz domove naroda. Uz vodeću trojku, zapažen uspjeh ostvarili su Stranka za BiH, koja bilježi rast na svim nivoima uz dva mandata na državnom i devet na federalnom nivou, te SDP, koji je nakon mandata u vlasti uspio uvećati broj mjesta u Parlamentu FBiH i kantonima, zadržavši pritom i poziciju člana Predsjedništva BiH.
Nakon prvih postizbornih susreta postaje očigledno da će stranačka rukovodstva morati donijeti kompleksne odluke koje će odrediti političku scenu u naredne četiri godine. SDA je sa najvećim brojem zastupnika na državnom i federalnom nivou u poziciji da prva bira partnere, a u kombinaciji sa HDZ-om predstavlja temelj buduće entitetske vlade. Iako je saradnja SDA i Stranke za BiH već formalizovana u Kantonu Sarajevo, vrh SDA je formirao iskusan pregovarački tim, dok je lider stranke Bakir Izetbegović već održao konsultacije sa Draganom Čovićem, Semira Efendićem i Željkom Komšićem.
Formiranje saveza SDA i Stranke za BiH djeluje ideološki blisko, ali će konačni ishod uveliko zavisiti od dogovora sa HDZ-om. Susret Čovića i Nermina Nikšića u Mostaru potvrđuje stabilne odnose ovih partija, dok medijski izvještaji ukazuju i na neformalne kontakte između predstavnika SDA i SDP-a. Lider SBiH Semir Efendić podsjeća na stav iz 2022. godine kada nisu željeli ulaziti u vlast isključivo radi raspodjele funkcija, no dobar izborni rezultat nameće im potrebu za preuzimanjem odgovornosti, s obzirom na to da dugotrajan boravak u opoziciji nosi znatne rizike.
