Svega jedanaest dana prije održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji, cjelokupna izborna atmosfera i prateće procedure izazivaju sve veću zabrinutost u javnosti zbog mogućih zloupotreba. Jedinstveni birački spisak zvanično je zaključen sa 6.450.523 upisana birača, što stvara nelogičan omjer u poređenju sa podacima s popisa iz oktobra 2022. godine, prema kojem u zemlji živi 6.647.003 građana. Prema ovim parametrima, ispada da je maloljetnih lica bez prava glasa samo 196.480, što predstavlja svega dva posto cjelokupne populacije.
Opozicioni predstavnici, građani i nevladine organizacije upozoravaju da je matematički neizvodivo da čak 98 procenata stanovništva čine punoljetne osobe s biračkim pravom. Član Komisije za reviziju biračkog spiska napomenuo je da nepovjerenje u tačnost evidencije traje već duži period. Dodatnu sumnju izazivaju uvidi u javne baze prema kojima više od pola miliona upisanih nema potpunu adresu sa nazivom ulice i kućnim brojem, dok medijska istraživanja navode da je u 13 pograničnih općina oko 85.000 lica evidentirano pod fiktivnim oznakama poput „nema ulice - 0“.
Nadležna tijela, uključujući Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave te Ministarstvo unutrašnjih poslova, nisu ponudila uvjerljiva objašnjenja za drastična odstupanja između popisa stanovništva i biračke evidencije. Članica Komisije za reviziju biračkog spiska iz opozicione Stranke slobode i pravde Ana Gođevac izjavila je da tačan broj birača ostaje nepoznat. Ona naglašava kako se na spiskovima nedvojbeno nalaze lica koja tu ne bi smjela biti, pojasnivši da su tokom 2022. i 2023. godine masovno prijavljivana na fiktivne lokacije, prvenstveno na području Beograda. Zabilježeni su i drastični slučajevi na terenu, poput Priboja, gdje je u kući od 88 kvadratnih metara registrovano čak 247 glasača.
