Implementacija savremenih tehnoloških rješenja u glasački sistem Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od ključnih projekata u postratnom periodu. Ova inicijativa godinama je uživala široku podršku nevladinog sektora, akademske zajednice, medijskih kuća i demokratski orijentisanih političkih partija. Uprkos dugotrajnim zahtjevima za postavljanje skenera na biračkim mjestima, prvi preliminarni podaci koje su ovi uređaji zabilježili trenutno prolaze bez značajnijih analiza i reakcija javnosti.
Političke organizacije sa višedecenijskim stažom i prethodnim iskustvom u izbornim nepravilnostima ostvarile su uvjerljivu pobjedu, iako članovi biračkih odbora ovog puta nisu imali mogućnost prepravljanja, poništavanja ili dopisivanja glasova. Izborni ishod ukazuje na to da su tradicionalne opcije zadržale dominaciju i u uslovima digitalizovanog nadzora glasanja.
Zabrinjavajući statistički podatak predstavlja čak 407.400 listića koje su elektronski skeneri evidentirali kao nevažeće. Posebno pažnju privlači činjenica da je među tim odbačenim glasačkim listićima registrovano čak 176.749 potpuno praznih, što otvara ozbiljna pitanja o regularnosti i razlozima propadanja tolikog broja biračkih glasova.
