Evropske države nalaze se pod teretom rastućih političkih i ekonomskih napetosti, što potvrđuju nedavni protesti u Portugalu, Španiji, Francuskoj, Belgiji, Italiji i Albaniji. Stručnjak za međunarodne odnose sa Sveučilišta u Zagrebu, profesor Goran Bandov, ističe u medijskim analizama da je svim ovim društvima zajednička radikalizacija odnosa i nezadovoljstvo usljed rasta životnih troškova. Kako Bandov navodi: „Zajedničko je nezadovoljstvo određenih skupina unutar tih društava, radikalizacija društvenih odnosa, koja u većini tih društava jednako rascijepaju društva i prema desno i prema lijevo. Zajedničko je svim tim državama da prolaze kroz strukturalne krize uz rastuće životne troškove, s dosta ekonomskih neravnopravnosti unutar društva zbog čega se određeni dio građana osjeća gubitnicima novih društvenih preslagivanja.“
Iako su uzroci pobuna raznoliki – od stambenih pitanja na Pirinejskom poluostrvu do problema u obrazovanju u Francuskoj te korupcije u Albaniji – poseban izazov predstavlja eskalacija nasilja. Bandov upozorava na štetan uticaj huliganskih grupa: „U momentu kad na čelo protesta izbijaju huligani, oni počinju dominirati narativima, protesti postaju nasilni s nizom krađa, paleži, razbijanja i rušenja te sukoba sa snagama reda.“ Zbog toga su vlasti u Parizu najavile kadrovska pojačanja u školama i zamrzavanje školarina, dok Rim razmatra zakonsku odgovornost roditelja za štetu koju naprave maloljetnici, pa čak i raspoređivanje vojnih snaga radi očuvanja reda.
Dodatnu opasnost predstavlja politička instrumentalizacija građanskog bunta od strane ekstremnih političkih opcija i vanjskih faktora. Prema Bandovovoj ocjeni: „Posebni izazov je što proteste, posebice u Francuskoj, koriste i unutarnji akteri, ali i vanjski, za ostvarivanje svojih političkih ciljeva.“ U predizbornom ambijentu, takva previranja mogu poslužiti radikalnoj ljevici i desnici za jačanje uticaja, dok istovremeno institucije pokušavaju pronaći način da spriječe prelivanje socijalnog nezadovoljstva u dugotrajnu političku nestabilnost.
