Viralno.
Vijesti

Godišnjica smrti Alije Izetbegovića: Sjećanje na prvog predsjednika Predsjedništva RBiH

Još jedna prilika je da se prisjetimo čovjeka čije je ime trajno vezano za suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine

Godišnjica smrti Alije Izetbegovića: Sjećanje na prvog predsjednika Predsjedništva RBiH

Na današnji dan navršavaju se 23 godine od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i jedne od ključnih ličnosti savremene historije ove zemlje. Izetbegović je preminuo 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu u 78. godini života, nakon komplikacija uzrokovanih padom u kojem je zadobio frakture rebara uz prateće krvarenje, te usljed dugogodišnjih srčanih tegoba. U bolnici su ga u posljednjim danima posjetili i međunarodni zvaničnici, među kojima i bivši predsjednik SAD-a Bill Clinton te tadašnji turski premijer Recep Tayyip Erdogan.

Rođen 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, obrazovao se u Sarajevu gdje je stekao diplomu Pravnog fakulteta. Njegov rani i srednji životni period bio je obilježen političkim disidentstvom u bivšoj SFR Jugoslaviji, zbog čega je dva puta zatvaran — 1946. i 1983. godine. U sudskom procesu protiv grupe muslimanskih intelektualaca osuđen je na dugogodišnju zatvorsku kaznu, koja mu je kasnije smanjena, te je na slobodu pušten krajem 1988. godine.

Političku scenu obilježio je osnivanjem Stranke demokratske akcije 1990. godine, nakon čega je na prvim višestranačkim izborima preuzeo funkciju čelnika Predsjedništva RBiH. Vodio je državu kroz period raspada Jugoslavije, organizaciju referenduma o nezavisnosti 1992. godine, te tokom ratnih sukoba sve do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma krajem 1995. godine. Sa funkcije člana Predsjedništva BiH povukao se u oktobru 2000. godine usljed narušenog zdravstvenog stanja.

Pored državničkog rada, ostavio je iza sebe brojna publicistička i filozofska djela prevedena na više svjetskih jezika, uključujući naslove poput „Islam između Istoka i Zapada“, „Moj bijeg u slobodu“ i autobiografske zapise „Sjećanja“. Za svoj intelektualni i politički angažman primio je brojna međunarodna i domaća priznanja, počasne doktorate i odlikovanja u Evropi i islamskom svijetu, dok su njegova djela sabrana i publikovana u više tomova.

Njegov posljednji ispraćaj, održan 22. oktobra 2003. godine na Trgu BiH u Sarajevu, okupio je više od 100.000 građana te visoke inostrane i domaće delegacije, a dženazu je predvodio tadašnji reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić. Prema ličnoj želji, ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači. Godišnjica njegove smrti tradicionalno se obilježava polaganjem cvijeća, komemorativnim sadržajima i premijerama dokumentarnih programa posvećenih njegovom naslijeđu.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče