Viralno.
BiH

Tuzlanski kanton i dalje bez brze ceste i autoputa: Spori administrativni procesi i prepreke na terenu

Tuzlanski kanton ni u oktobru 2026. godine nema izgrađen nijedan kilometar autoputa ili brze ceste.

Tuzlanski kanton i dalje bez brze ceste i autoputa: Spori administrativni procesi i prepreke na terenu

Iako predstavlja najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine te važno privredno i industrijsko središte, Tuzlanski kanton ni u oktobru 2026. godine nema nijedan izgrađen kilometar brze ceste ili autoputa. Prema nacrtu kantonalnog Prostornog plana za razdoblje 2025–2045. godine, cjelokupna saobraćajna mreža ove regije oslanja se na 287,3 kilometra magistralnih pravaca, prvenstveno onih koji povezuju Brčko, Tuzlu i Sarajevo, odnosno Doboj, Šićki Brod i Zvornik. Za razliku od ostatka entiteta gdje se grade moderni saobraćajni koridori, ovdašnji projekti uglavnom stagniraju u fazama izrade dokumentacije ili se suočavaju sa sporom eksproprijacijom zemljišta.

Jedino aktivno gradilište trenutno je dionica Šićki Brod – Đurđevik na pravcu prema Sarajevu, tačnije LOT 2 dužine 5,85 kilometara koji obuhvata obilaznicu oko Živinica. Ugovor za ove radove potpisan je u decembru 2024. godine s rokom realizacije od 30 mjeseci, a investiciju vrijednu 58.499.974 KM sa uračunatim PDV-om vodi Javno preduzeće Ceste Federacije BiH uz konzorcij građevinskih firmi. Međutim, realizaciju prate imovinsko-pravne prepreke, zbog čega je Vlada Tuzlanskog kantona u junu 2026. godine, na zahtjev investitora, morala izmijeniti odluku o utvrđivanju javnog interesa kako bi prilagodila pojas eksproprijacije stvarnom stanju na terenu.

Kada je riječ o planiranim brzim cestama, pravci Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod u dužini od 42 kilometra te Šićki Brod – Dubrave – Kalesija od 37 kilometara još uvijek su daleko od početka gradnje. Javno preduzeće Autoceste FBiH je početkom 2026. potvrdilo završetak idejnih rješenja i prelazak na izradu idejnih projekata, a krajem septembra iste godine u Gračanici je kao polazna tačka za prvu dionicu odabrana varijanta V1 od četiri razmatrane opcije. Nakon projektovanja, ove projekte tek očekuju dugotrajni koraci pribavljanja urbanističkih saglasnosti, građevinskih dozvola, otkupa zemljišta i pronalaženja izvora finansiranja.

Slična situacija bilježi se i na strateškom pravcu budućeg autoputa Orašje – Brčko – Tuzla, namijenjenom boljem integrisanju sjeveroistočne Bosne sa Posavinom i međunarodnim koridorima. Nakon što je federalna Vlada u aprilu 2025. ovlastila JP Autoceste FBiH za pripremu dokumentacije i izvođenje radova do Brčko distrikta, u septembru 2026. izabran je projektant idejnog i glavnog projekta za tu dionicu po cijeni od oko 2,03 miliona KM s PDV-om. Istovremeno, na dijelu trase između Tuzle i Maoče ponovo se provodi procjena utjecaja na okoliš zbog promjene pravca na potezu Čanići – Šićki Brod, dok konačnu realizaciju opterećuju i pitanja prenamjene šumskog i poljoprivrednog zemljišta te administrativno usklađivanje između entiteta i Brčko distrikta.

Kompleksnost cjelokupnog procesa dodatno naglašava podijeljena nadležnost između različitih nivoa vlasti i javnih preduzeća. Dok JP Ceste FBiH održavaju i saniraju postojeću magistralnu mrežu i pojedine obilaznice, JP Autoceste FBiH zadužene su za planiranje i izgradnju autocesta i brzih cesta, uz koordinaciju i obezbjeđivanje finansija od strane resornog federalnog ministarstva i Vlade FBiH, te učešće kantonalnih i općinskih organa u prostornom planiranju i eksproprijaciji. Nakon trideset godina čekanja, javnost od nadležnih institucija očekuje jasne podatke o utrošenim sredstvima od 1996. godine, stvarnim razlozima višedecenijskih kašnjenja i preciznim rokovima kada će najavljeni infrastrukturni planovi konačno postati operativne saobraćajnice.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče