Evropski obavještajni čelnici upozoravaju da Rusija priprema teren za odlučnije akcije u Evropi. Mogući scenariji uključuju ograničeni upad na teritorij NATO-a, provokacije pod lažnom zastavom ili snažnu kampanju destabilizacije. Ova upozorenja izazivaju sve veću zabrinutost u sigurnosnim krugovima širom kontinenta.
Šef češke sigurnosne službe, Michal Koudelka, izjavio je da bi se takav razvoj događaja mogao desiti u roku od "nekoliko mjeseci, a ne godina". Slično tome, poljski premijer Donald Tusk upozorio je parlament da obavještajne procjene ukazuju na mogućnost ruskog napada dronovima ili projektilima na teritorij NATO-a. Prema Tusku, cilj bi mogao biti testiranje vjerodostojnosti člana 5. Sjevernoatlantskog ugovora. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je Tuskova upozorenja kao "utemeljena i dobro dokumentovana".
Zbog rastuće ruske prijetnje, francuski predsjednik Macron je u Parizu sazvao vanredni sastanak s čelnicima stranaka i predsjedničkim kandidatima za izbore 2027. godine. Koudelka je precizirao da bi ograničeni ruski upad mogao biti usmjeren na članicu NATO-a koja graniči s Rusijom. Naglasio je da mnogi rade na sprečavanju takvog scenarija, ali da je vremenski okvir i dalje "mjeseci, ne godine".
Zanimljivo je da baltičke države, koje direktno graniče s Rusijom, iznose nešto opreznije procjene. Šef latvijske sigurnosne službe VDD, Normunds Mežviets, izjavio je da trenutno ne vidi naznake neposrednog napada. Ipak, potvrdio je da postoje znakovi priprema Moskve za "odlučnije djelovanje" u Evropi. Glavni sekretar estonskog Ministarstva vanjskih poslova, Jonatan Vseviov, pozvao je na smirenost i podršku Ukrajini, upozoravajući na paniku na društvenim mrežama.
Kremlj, s druge strane, odbacuje sve tvrdnje o planiranju napada na NATO. Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da takve tvrdnje "nemaju nikakve veze sa stvarnošću niti s namjerama Ruske Federacije". Međutim, u Evropi se podsjeća na događaje iz 2022. godine, kada su američke obavještajne službe upozoravale na rusku invaziju na Ukrajinu, dok je Moskva to uporno negirala.
Michal Koudelka smatra da je trenutna ruska taktika "eskalirati da bi se deeskaliralo". Prema njegovoj procjeni, Moskva nastoji pritiskati slabe tačke zapadnih društava kako bi smanjila njihovu spremnost za daljnju pomoć Ukrajini. Sva trojica obavještajnih čelnika očekuju intenziviranje ruskih sabotažnih aktivnosti u Evropi tokom narednih mjeseci. Šef švedske vojne obavještajne i sigurnosne službe, Thomas Nilsson, istakao je incident s dronom na aerodromu u Leipzigu, za koji su njemačke vlasti optužile rusku obavještajnu službu.
Nilsson je taj događaj nazvao "prekretnicom", upozoravajući da napadi koji mogu izazvati ljudske žrtve ili uništenje kritične infrastrukture predstavljaju novi nivo prijetnje. Latvijski obavještajci primjećuju promjenu u izboru meta, gdje se umjesto nasumičnih sabotaža sve više pojavljuju ciljevi povezani s pomoći Ukrajini, željezničkom infrastrukturom i odbrambenom industrijom.
