Viralno.

Promjene na koži mogu biti rani pokazatelj raka dojke umjesto uobičajene kvržice

Rak dojke ne počinje uvijek kvržicom, a pojedini rani znakovi mogu se pojaviti na koži, pokazala su nova istraživanja.

Promjene na koži mogu biti rani pokazatelj raka dojke umjesto uobičajene kvržice

Istraživanja ukazuju na to da se kod približno 10 posto oboljelih rak dojke na samom početku prepozna upravo po manifestacijama na koži. Pored toga, primijenjene terapije u liječenju ove bolesti nerijetko izazivaju popratne posljedice na koži, noktima i kosi, a medijski izvještaji prenose da se s takvim nuspojavama suočava čak do 94 posto pacijentica.

Stručnjaci naglašavaju koliko je bitno pravovremeno potražiti savjet dermatologa tokom terapijskog procesa. Dermatologinja dr. Kiran Mian iz Hudson Dermatology and Laser Surgery istakla je da rano uključivanje ove grane medicine pomaže u određivanju početnog stanja i pravljenju plana za slučaj pojave neželjenih reakcija.

Prema podacima Nacionalnog instituta za rak, znakovi koji se javljaju na jednoj dojci mogu obuhvatati crvenilo ili promjenu pigmentacije, tvrdokoran osip, naticanje, osjećaj topline, uvlačenje bradavice te izgled kože nalik narandžinoj kori. Iako ove pojave nisu nužno znak maligniteta i mogu proisteći iz drugih uzroka, ljekarski pregled je neophodan ukoliko su promjene nove i ne prolaze.

Kožni simptomi su naročito primjetni kod inflamatornog raka dojke. Američko društvo za rak navodi da ovaj agresivni oblik čini između jedan i pet procenata svih zabilježenih slučajeva, odlikuje se bržim napredovanjem i češće se otkriva kod mlađih pacijentica. Kako ovaj tip uglavnom ne stvara kvržicu, nerijetko izostaje nalaz na mamografiji i biva zamijenjen za ekcem ili običnu infekciju.

Onkologinja i specijalistica za ovu oblast u NYU Langone Health, dr. Elizabeth Comen, pojasnila je da se pacijentice ponekad jave sa kožnim promjenama umjesto jasno uočljive kvržice. Često im se prvo prepišu antibiotici, a nakon izostanka poboljšanja pristupa se 'punch' biopsiji.

Tokom radioterapije uobičajene su iritacije poput otoka, svrbeža, tamnjenja i crvenila nalik opekotinama, dok veće doze mogu izazvati ljuštenje i vlaženje kože. Istovremeno, opadanje kose predstavlja jednu od najtežih nuspojava za oboljele; više od 70 posto pacijentica navodi ga kao najstresniji segment, a blizu 10 posto razmatra čak i odbijanje hemoterapije iz tog razloga.

Jedna od metoda ublažavanja opadanja kose jeste hlađenje vlasišta tokom primanja hemoterapije, a ispitivanja potvrđuju da je do dvije trećine žena na taj način uspjelo sačuvati bar polovinu kose. Ljekari apeluju na pacijentice da bez odlaganja prijave svaki novi osip ili neuobičajenu kožnu manifestaciju, bilo da je riječ o periodu prije postavljanja dijagnoze ili tokom samog liječenja.