Odluka Pentagona da sa predstojećih razgovora o budućnosti i mogućem preoblikovanju NATO-a u Poljskoj isključi Veliku Britaniju, Francusku i baltičke zemlje izazvala je duboku zabrinutost i negodovanje među zapadnim saveznicima. Diplomate izostavljenih zemalja ističu da nisu dobile jasno obrazloženje o kriterijima odabira, naglašavajući apsurdnost situacije s obzirom na to da su mnoge od njih već ispunile ili čak premašile zadate ciljeve o izdvajanjima za odbranu. Čak i pojedine članice koje učestvuju na sastanku dovode u pitanje mudrost izostavljanja ključnih vojnih sila, posebno Ujedinjenog Kraljevstva.
Inicijativu predvodi visoki zvaničnik Pentagona za politiku Elbridge Colby, koji je do sada organizovao dva sastanka u formatu poznatom kao Bergen grupa, nazvanom po prvom okupljanju u Norveškoj. U radu ove grupe učestvuju Njemačka, Poljska, Finska, Švedska, Norveška i Nizozemska, dok bi se Danska mogla naknadno priključiti nakon sporazuma sa Washingtonom o jačanju američkog vojnog prisustva na Grenlandu. Iako članice ove neformalne grupacije tvrde da je njen primarni cilj priprema konkretnih prijedloga za širu raspravu unutar Alijanse, ne krije se da je selektivan pristup stvorio veliko nezadovoljstvo među saveznicima koji su ostali po strani.
Colby je kriterije za učešće opravdao napretkom u ispunjavanju odbrambenih obaveza dogovorenih na samitu u Haagu, praktičnom spremnošću za saradnju i sposobnošću davanja opipljivog doprinosa. Ipak, medijski izvještaji ukazuju na to da ova selekcija odražava širu strategiju administracije predsjednika Donalda Trumpa i ministra odbrane Petea Hegsetha, koja teži povlaštenom tretmanu država usklađenih sa američkim prioritetima i sankcionisanju onih koje to nisu. Trump je ranije oštro kritikovao partnere ne samo zbog finansijskih izdvajanja, već i zbog nespremnosti da pruže podršku vojnim operacijama protiv Irana, što se nedavno odrazilo i na smanjenje zajedničkih vojnih vježbi s Južnom Korejom.
