Tužilaštvo u Istanbulu, u saradnji sa istambulskom direkcijom Nacionalne obavještajne organizacije (MIT) i pokrajinskom policijom, koordiniralo je opsežnu operaciju protiv međunarodne mreže za prevare. Istraga je obuhvatila 248 osoba, od kojih je 201 uhapšena. Ova operacija razotkrila je globalnu prevarantsku shemu koju su, prema navodima, vodili izraelski državljani.
Među uhapšenima je 45 stranih državljana iz čak 20 različitih zemalja, što svjedoči o međunarodnom karakteru mreže. Vlasti su saopćile da su među njima bili državljani Pakistana, Azerbejdžana, Sirije, Jordana, Ukrajine, Tajlanda, Indonezije, Maroka, Kazahstana, Filipina, Irana, Kine, Libana, Palestine, Meksika, Egipta, Mozambika, Argentine i Bangladeša.
Prema izvještajima istanbulskog tužilaštva, organizaciju su predvodili izraelski državljani, opisani kao "izraelski baroni prevara", koji su određivali vođe operacija u različitim zemljama. Oni su osnivali fiktivne "call centre" izvan zemalja koje su bile stvarne mete prevare, organizujući poslove poput registracije kompanija, pretplata i ljudskih resursa.
Za zapošljavanje radnika korišteni su oglasi za višejezično osoblje na pozicijama "agent za konverziju" i "agent za zadržavanje", a kandidati su prolazili sedmodnevnu obuku. Zaposlenicima su dodjeljivana kodna imena i traženo je da pripreme izmišljene biografije, često uključujući tvrdnje o završenim prestižnim univerzitetima poput Oxforda. Prije zaposlenja, kandidati su podvrgavani poligrafskom testiranju kako bi se osiguralo da nemaju veze s organima za provođenje zakona, a u prostorije call centra bilo je zabranjeno unositi telefone i govoriti hebrejski jezik.
Kompanije registrovane u Turskoj, pod krinkom call centara, konsultantskih usluga i turizma, postavljale su oglase na društvenim mrežama i internet stranicama, prvenstveno za ulaganje u forex uz obećanje visokih prinosa. Žrtve koje bi ostavile svoje podatke bile bi kontaktirane od strane zaposlenika call centra, biranih prema nacionalnosti i jeziku, koristeći internet-bazirane sisteme za pozive i aplikacije za razmjenu poruka. Predstavljali su im fiktivne platforme poput Inefexa i Quantum AI, koje su navodno bile licencirane u zemljama sa blagim regulatornim nadzorom.
Nakon početnih malih uplata, žrtve su preusmjeravane iskusnijim zaposlenicima koji su ih nagovarali na veće uplate na bankovne račune ili kripto novčanike pod kontrolom osumnjičenih u inostranstvu. Lažne investicijske platforme prikazivale su uvećane zarade kako bi uvjerile žrtve u profit, ali kada bi pokušale povući novac, računi bi im bili zamrznuti, uz zahtjev za dodatnim uplatama poput "naknada za deblokadu" ili poreza.
Istraga je otkrila da je organizacija namjerno izbjegavala prevariti izraelske i američke državljane, fokusirajući se na žrtve u Maleziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Rusiji, Singapuru, Velikoj Britaniji, Kanadi i drugim zemljama. Ova globalna mreža ostvarila je transakcijski promet od približno 13 milijardi turskih lira (oko 266,4 miliona dolara) u dvije godine, dok su nezakonita sredstva izvučena od žrtava premašila tri milijarde dolara. Operacija, koja je uključivala pretrese na 286 adresa i obuhvatila 44 fiktivne kompanije, temeljila se na dokazima Interpola, Europola, stotinama prijava žrtava i detaljnoj finansijskoj analizi.
