Viralno.

Svijet zabilježio drugi najtopliji septembar u historiji mjerenja, suša ugrozila evropske rijeke

Septembar ove godine bio je drugi najtopliji septembar u svijetu otkako se vrše mjerenja. Prosječna globalna temperatura iznosila je 16,27 stepeni Celzijusa, objavila je evropska služba za praćenje klimatskih promjena Copernicus.

Svijet zabilježio drugi najtopliji septembar u historiji mjerenja, suša ugrozila evropske rijeke

Protekao septembar bio je drugi najtopliji septembar na globalnom nivou otkako se provode zvanična mjerenja, sa prosječnom temperaturom od 16,27 stepeni Celzijusa, saopćila je evropska služba za praćenje klimatskih promjena Copernicus. Ovo je ujedno i drugi uzastopni mjesec u kojem su globalne temperature premašile predindustrijski prosjek za više od 1,5 stepeni Celzijusa.

Na evropskom tlu septembar je u cjelini bio treći najtopliji u historiji mjerenja, dok su u zapadnoj Evropi zabilježene temperature koje su izjednačile dosadašnji rekord. Dugotrajna suša izazvala je drastičan pad vodostaja velikih evropskih rijeka poput Rajne, Dunava, Visle te francuskih rijeka Garone i Dordogne, što je uzrokovalo poteškoće u plovidbi, navodnjavanju i poljoprivredi u više država.

Pored toplotnih rekorda na kopnu, zabilježene su i zabrinjavajuće promjene u polarnim regijama, gdje je površina morskog leda oko Antarktika dostigla treći najmanji zimski maksimum u historiji posmatranja. Klimatolozi naglašavaju da je riječ o površini leda koja tokom zime na južnoj hemisferi obično dostiže svoj godišnji vrhunac.

Direktor Copernicusa Carlo Buontempo upozorio je da bi se trend zagrijavanja mogao nastaviti i tokom 2027. godine, usljed jačanja prirodnog klimatskog fenomena El Niño u Tihom okeanu. Buontempo je naglasio da je privremeno prekoračenje praga od 1,5 stepeni, definisanog Pariškim sporazumom iz 2015. godine, bilo očekivano, ali da konačne razmjere i trajanje tog prekoračenja i dalje zavise od globalnog smanjenja emisija.

Stručnjaci podsjećaju da pojedinačni mjeseci s temperaturama iznad 1,5 stepeni Celzijusa ne znače automatski trajno kršenje Pariškog klimatskog sporazuma, koji je potpisalo 195 zemalja. Ciljevi sporazuma odnose se na dugoročni višegodišnji prosjek globalnog zagrijavanja u poređenju sa predindustrijskim dobom, a ne na kratkoročne mjesečne fluktuacije.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.