Iako bi organi vlasti u Republici Srpskoj trebali djelovati isključivo u interesu građana, u praksi se granica između javnog sektora i političkog utjecaja Milorada Dodika sve više gubi. Pojedini analitičari upozoravaju da se lider SNSD-a, premda više ne obnaša funkciju predsjednika entiteta, ophodi prema institucijama kao prema privatnom vlasništvu. Kao ilustracija takvog odnosa navodi se i angažovanje lobista novcem iz budžeta radi pokušaja uklanjanja sa sankcionih lista Sjedinjenih Američkih Država.
Nedavna konferencija za novinare u Banjoj Luci, posvećena najavljenom poskupljenju električne energije i problemima u energetskom sektoru, poslužila je kao primjer takve prakse. Iako su događaju prisustvovali entitetski premijer i resorni ministar, istupom je dominirao Dodik u svojstvu stranačkog lidera. Pored preuzimanja uloge izabranih funkcionera, u javnosti se ukazuje i na njegovo kontinuirano raspolaganje službenim automobilima te helikopterom u vlasništvu entiteta.
Postavlja se pitanje pasivnosti onih koji bi trebali štititi ustavni poredak i jasno razgraničiti nadležnosti, dok se moć pojedinca postavlja iznad zakonskih okvira i javnog dobra. Kritičari ističu da se resursi koriste za demonstraciju ličnog i stranačkog utjecaja, dok se odgovornost za ekonomske poteškoće redovno prebacuje na vanjske faktore, uključujući Evropsku uniju i vlasti u Sarajevu.
