Rumunske vlasti zahtijevaju izručenje osumnjičenih za sabotažu: Uhapšeni u Njemačkoj i Poljskoj
Rumunska obavještajna služba (SRI) saopćila je da je mreža sabotera koju koordinira Rusija izazvala septembarski požar u Brașovu, kraj fabrike oružja Carfil. Dvojica osumnjičenih uhapšena su u Njemačkoj, a treći je lociran u Poljskoj.
Rumunska obavještajna služba (SRI) saopćila je da je 14. septembra buknuo požar na industrijskoj platformi Carfil u Brașovu, tačnije u blizini pogona CARFIL SA, koji djeluje unutar državne kompanije za proizvodnju oružja Romarm. Istraga je utvrdila da iza incidenta stoji više državljana nekadašnjih sovjetskih republika s prebivalištem u članicama Evropske unije.
Prema informacijama koje je objavio SRI, djelovanje ove mreže nije bilo usmjereno isključivo na Rumuniju, već su nalogodavci iz Rusije odredili mete širom regije. Na meti sabotera nalazili su se različiti vojni i privredni kompleksi, kao i fabrike naoružanja u privatnom i javnom vlasništvu.
Nadležno rumunsko tužilaštvo za organizovani kriminal i terorizam (DIICOT) preciziralo je da se radi o dvojici državljana Bjelorusije i jednom državljaninu Ukrajine, a izazvani požar je nanio štetu sjedištima nekoliko preduzeća. Na osnovu evropskih naloga za hapšenje koje je raspisao Apelacioni sud u Bukureštu, dvojica osumnjičenih su locirana i lišena slobode u Njemačkoj dok su planirala nova djela, dok je treći nalog izdat za osumnjičenog u Poljskoj.
Istraga se trenutno fokusira na pokušaj diverzije, pri čemu Rumunija traži transfer sve trojice osumnjičenih kako bi im se sudilo. Prema navodima DIICOT-a, članovi grupe planirali su napade na dodatne strateške lokacije unutar Rumunije, ali i u drugim dijelovima Evropske unije.
U SRI-u ističu kako je ovaj događaj tek segment znatno šire sabotažne operacije koju Moskva vodi na evropskom tlu. Tokom ove godine zabilježeni su i drugi pokušaji napada na rumunskoj teritoriji, uključujući međunarodne vojne baze te centre u kojima se provodi obuka ukrajinskih vojnih snaga.
Osnovna namjera ovih poduhvata jeste sijanje straha, urušavanje vojnih i odbrambenih mogućnosti te kompromitovanje uloge pogođenih zemalja u regionalnoj i evropskoj stabilnosti. Iz sigurnosnih službi naglašavaju da vrbovanje agenata počinje preko društvenih mreža nuđenjem finansijske naknade za jednostavne zadatke poput snimanja objekata, nakon čega slijede znatno teža krivična djela poput paljevina, razaranja i ubistava, uz prijetnje i ucjene za one koji pokušaju odustati.
