Viralno.
Vijesti

U Hamburgu počelo suđenje ukrajinskom državljaninu optuženom za sabotažu gasovoda Sjeverni tok

U eksplozijama su uništene tri od četiri cijevi Sjevernog toka 1 i 2, a snimci velikih količina metana koje su izbijale na površinu obišli su svijet

U Hamburgu počelo suđenje ukrajinskom državljaninu optuženom za sabotažu gasovoda Sjeverni tok

Pred Višim zemaljskim sudom u Hamburgu, uz izuzetno visoke mjere osiguranja, počelo je suđenje ukrajinskom državljaninu Serhiju K., u italijanskom postupku izručenja identifikovanom kao Serhij Kuznjecov, kojeg njemačko tužilaštvo tereti za sabotažu gasovoda Sjeverni tok 1 i 2. Optuženi se tereti za izazivanje eksplozije, uništavanje objekata, ometanje javnih službi te saučesništvo u ratnim zločinima zbog napada na civilnu infrastrukturu. Proces obuhvata niz zakazanih ročišta do sredine decembra, s nastavkom termina u narednoj godini.

Napad na gasovode izveden je 26. septembra 2022. godine na dnu Baltičkog mora, u blizini danskog otoka Bornholm, kada su uništene tri od ukupno četiri cijevi. Istražitelji navode da je operacija izvedena pomoću jahte iznajmljene u Rostocku uz falsifikovanu dokumentaciju, odakle su profesionalni ronioci postavili najmanje četiri eksplozivne naprave na dubini između 70 i 80 metara. Tužilaštvo smatra da je cilj ove diverzije bio trajni prekid isporuke ruskih energenata i onemogućavanje finansiranja vojnih operacija Moskve.

Osumnjičeni je uhapšen u Italiji tokom 2025. godine, nakon čega je izručen njemačkim vlastima, pri čemu pojedini medijski izvještaji navode da je izručenje realizovano krajem ljeta, dok drugi spominju kasniji termin. Pored njega, još jedna osumnjičena osoba privedena je u Hrvatskoj, tačnije u Puli, gdje je zatražila azil kako bi osporila izručenje Njemačkoj. Dok ukrajinsko rukovodstvo i predsjednik Volodimir Zelenski kategorički negiraju bilo kakvu umiješanost države u eksplozije, njemački istražitelji do sada nisu pronašli dokaze koji bi direktno povezali napad s političkim ili vojnim vrhom u Kijevu.

Ovaj sudski postupak pokrenuo je oštre političke debate unutar Njemačke, posebno s obzirom na obimnu vojnu i finansijsku podršku koju Berlin pruža Kijevu, kao i na zbrinjavanje oko 1,3 miliona ukrajinskih izbjeglica. Opozicione stranke Alternativa za Njemačku (AfD) i Savez Sahre Wagenknecht (BSW) koriste proces kako bi zatražile hitnu obustavu pomoći Ukrajini, normalizaciju odnosa s Moskvom i obnovu gasovoda, zahtijevajući čak i finansijsku odštetu od Kijeva.

S druge strane, sigurnosni stručnjaci i predstavnici vladajućih krugova naglašavaju da eventualna povezanost pojedinaca s Kijevom ne smije ugroziti podršku Ukrajini, ocjenjujući je ključnom za evropsku i njemačku sigurnost. Analitičari ističu da je uništenje infrastrukture onemogućilo rusku energetsku ucjenu, dok zvanični Berlin naglašava privrženost nezavisnom radu pravosuđa bez prejudiciranja krivice prije izricanja pravosnažne presude.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče