Građanski bunt rijetko nastaje iznenada na ulicama; on predstavlja ishod dugotrajnog gomilanja osjećaja nepravde i uvjerenja da institucije ignorišu potrebe naroda. Masovni izlasci na trgove širom svijeta i evropskih metropola, potaknuti protivljenjem političkim potezima i podrškom palestinskom narodu, pokazuju da nezadovoljstvo prestaje biti pojedinačna briga. Kako u razgovoru za medije naglašava sociolog Samir Forić, protesti nastaju onda kada građani uoče da redovni demokratski mehanizmi, uključujući izbore, više ne daju očekivane rezultate.
Forić ističe da ovaj fenomen ne treba definisati kao naglo buđenje naroda, već kao reaktivaciju građanstva čija je politička participacija godinama bila svedena samo na periodično glasanje. Ključni preokret nastupa kada jaz između javnih izjava nosilaca vlasti i njihovih stvarnih djela postane nepremostiv. U tom kontekstu, pojedinci uviđaju da pasivnost i tišina zapravo daju legitimitet spornim odlukama i politikama vladajućih struktura.
Okupljanja povodom dešavanja u Palestini pokazuju da zajednički moralni stav može ujediniti ljude potpuno različitih profila, uvjerenja i porijekla. Ipak, sociolog podsjeća da je takva moralna solidarnost izuzetno krhka ako se ne artikuliše u trajniji organizacijski oblik koji će opstati i nakon razlaza s ulica. Kao domaći primjer navodi proteste u Sarajevu održane početkom godine nakon tramvajske nesreće u kojoj je život izgubio Erdoan Morankić.
