Viralno.
BiH

Rekordan priliv turista u Sarajevu: Između ekonomske dobiti i opasnosti od gubitka autentičnosti

"Puna Čaršija, gdje su bili Sarači, nanule, papuče se prodavale, sad su sve nakvi turski kolači, pored naših slastičara koji su tu već i po 80 godina.”

Rekordan priliv turista u Sarajevu: Između ekonomske dobiti i opasnosti od gubitka autentičnosti

Nakon izuzetno uspješne ljetne sezone, Kanton Sarajevo bilježi nove turističke rekorde. Tokom prvih devet mjeseci tekuće godine registrovano je više od 677 hiljada dolazaka te preko 1,5 miliona noćenja, pri čemu strani gosti čine gotovo 87 posto posjetilaca. U poređenju s istim periodom lani, dolasci bilježe rast od 1,3 posto, dok je obim noćenja uvećan za 2,2 posto.

Iako ovaj trend donosi značajne prihode hotelijerima i ugostiteljskom sektoru, istovremeno se postavlja pitanje infrastrukturnih kapaciteta grada i utjecaja na svakodnevni život lokalnog stanovništva. Stručnjaci ukazuju na izostanak dugoročne strategije i neravnomjerno opterećenje gradske jezgre. Zoran Bibanović, stručnjak za strateški razvoj turizma, upozorava: „Ljudi podižu cijene jer jednostavno tu turisti to mogu podnijeti. On je došao ovdje na par dana I može plaitii kafu ako treba i 20-30 maraka. Ali sad postoji prag tolerancije lokalnog stanovništva ali I prag tolerancije turista. I tu imaju iskustva iz Evrope i to se da sve primijeniti”.

Kao jedan od ključnih nedostataka navodi se nepostojanje tijela koje bi sistematski upravljalo destinacijom, što je praksa koja se već primjenjuje u regiji i ostatku Evrope. Bibanović naglašava: „Mi imamo problem što nemamo upravljača destinacije. Evropa je već davno izvršila transformaciju svojih turističcih zajednica u upravljače. I region je to uradio. Mi jednostavno nismo to uradili. Tako da mi ako imamo neki problem koji se tiče turizma, mi nemamo kome da se obratimo.“ S druge strane, predsjednik Turističke zajednice KS Haris Fazlagić ističe ograničenost njihovih ovlasti: “Mi smo jako ograničeni. Naš posao je promocija. Naš posao je da pravimo i sufinasiramo projekte i dovodimo ljude ovdje. Na nama je da stimulišemo i privatni sektor, da ima što više ponude, da se otvaraju dobri hoteli, kongresni centri, dvorene koje fale Sarajevu”.

Pritisak komercijalizacije u historijskom jezgru stvara nezadovoljstvo među dugogodišnjim zanatlijama, jer autentični sarajevski proizvodi gube primat pred ponudom usmjerenom isključivo na strane posjetioce. Sarajevski kazandžija Muhamed Huseinović otvoreno ukazuje na promjene u ambijentu Baščaršije: “U Baščaršiji, gdje su se farmerke prodavale, sad prodaju bakar i džezve drže. Puna Čaršija, gdje su bili Sarači, nanule, papuče se prodavale, sad su sve nakvi turski kolači, pored naših slastičara koji su tu već I po 80 godina.”

Ekspanzija turizma znatno utječe i na sektor nekretnina, gdje model kratkoročnog najma postaje sve dominantniji, s cijenama noćenja u novogradnji u rasponu od 80 do 150 KM. Agentica za prodaju nekretnina Ajša Gojak pojašnjava: „Jeste popularniji stan na dan, ali isključivo zbog te zarade. Vjerovatno jeste veća dobit na godišnjem nivou, ali samo ukoliko je stan popunjen čitavu godinu. To su uglavnom posjetioci koji su tu kratko u Sarajevu; najviše turisti i gosti koji u Sarajevo dolaze poslovno.“

Iako Sarajevo još nije suočeno s ekstremnim posljedicama masovnog turizma kakve trpe destinacije poput Venecije, Barcelone ili Dubrovnika, stručnjaci upozoravaju da određeni signali već postoje. Glavni izazov u predstojećem periodu neće biti samo privlačenje novih gostiju, već očuvanje autentičnog duha grada i standarda života njegovih stanovnika.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče