BiH
Opći izbori u Bosni i Hercegovini koji su održani u nedjelju, 4. oktobra, potvrdili su dominantnu poziciju nacionalnih stranaka, ali i stabilnost SDP-a, koji je jedini zadržao rezultat u odnosu na koalicione partnere iz Trojke, Narod i pravdu i Našu stranku.
Nakon četiri godine provedene u opoziciji i kontinuiranog političkog pritiska na vladajuću koaliciju, Stranka demokratske akcije zabilježila je izborni rezultat koji prevazilazi ranija predviđanja. Ovaj uspjeh podsjeća na rezultate iz 2002. godine, iz perioda kada je stranku vodio Alija Izetbegović. Izjave pojedinih stranačkih zvaničnika ukazuju na to da se ovim ishodom stvara prostor za uspostavljanje takozvane 'semafor koalicije'.
Prema preliminarnim podacima, SDA je osigurala vodeću poziciju u Parlamentarnoj skupštini BiH sa devet osvojenih mandata, dok je drugoplasirani SNSD Milorada Dodika sa šest. Značajan skok zabilježen je i u Parlamentu Federacije BiH, gdje je stranka uvećala broj mandata sa 26 na 32. Pored pobjede u šest kantona sa bošnjačkom većinom, SDA bilježi rast i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, što će joj ukupno donijeti između 75 i 76 kantonalnih zastupnika, u odnosu na prethodnih 67, te ojačati njenu poziciju u Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBiH.
Analiza lokalnih rezultata pokazuje da je SDA najveću podršku birača dobila u Zenici, gdje je osvojila 11.578 glasova, te u Mostaru sa 10.075 glasova. Ovi gradovi predstavljaju jedine sredine sa petocifrenim brojem glasova za stranku, a iza njih se nalaze Novi Grad Sarajevo, Živinice, Tuzla i Travnik. Zanimljivo je da je u Zenici i Živinicama Bakir Izetbegović osvojio više glasova od same stranke, iako je u oba mjesta primjetan pad ukupnog broja glasova u poređenju sa Općim izborima 2022. godine.
U Mostaru je zabilježen potpuno drugačiji trend, gdje se očekuje rast stranačkog rezultata za oko 15 procenata, odnosno približno 1.300 glasova više nego 2022. godine. Od oko 19.700 birača koji su podržali probosanske stranke u ovom gradu, SDA je privukla više od polovine glasova. Istovremeno, Bakir Izetbegović je u Mostaru zabilježio rijedak rast podrške od 30 posto, što predstavlja oko 1.500 glasova više, za razliku od Kantona Sarajevo gdje je njegov lični rezultat bio znatno slabiji od stranačkog.
Na kantonalnom nivou već je najavljena koalicija SDA, SBiH i DF sa ukupno 18 zastupnika u Kantonu Sarajevo, dok u Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu većinu mogu činiti SDA i HDZ. Za vlast u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu bit će potrebno šire partnerstvo, uz otvoreno pitanje hoće li se sarajevski model saradnje preslikati na druge nivoe.
Ipak, formiranje vlasti saveza SDA, DF i SBiH u Sarajevu nosi sa sobom proceduralne prepreke jer ove stranke nemaju neophodnu većinu u klubovima naroda za predlaganje kompletnog rukovodstva Skupštine. Projekcije pokazuju da bi buduća opozicija mogla imati tri od četiri člana u skupštinskom rukovodstvu, dok bi pomenutoj koaliciji pripao samo jedan. Budući da članovi rukovodstva međusobno biraju predsjedavajućeg, opozicioni blok bi u ovakvom rasporedu snaga preuzeo i čelnu poziciju Skupštine.
