Stranka demokratske akcije (SDA) predložila je zatvaranje postojeće deponije Smiljevići te izgradnju nove deponije sa spalionicom otpada i postrojenjima za reciklažu na lokaciji izvan grada. Prema pojedinim medijskim navodima ovaj prijedlog je dio razvojne vizije Sarajeva do 2030. godine, dok drugi izvještaji navode da se radi o strateškom dokumentu do 2035. godine. U inicijativi se ističe da bi savremena tehnologija osigurala minimalan utjecaj na kvalitet zraka, a zatvaranjem sadašnje deponije stvorili bi se uslovi za širenje grada prema Sarajevskom polju i padinama Žuča za potrebe oko 700.000 stanovnika.
Ideja o izgradnji spalionice nije novina na ovim prostorima i ima podršku aktuelnog kantonalnog ministra komunalne privrede Mladena Pandurevića. Iako slična rješenja uspješno funkcionišu u evropskim metropolama poput Beča i Kopenhagena, kao i u Ljubljani, stručnjaci podsjećaju na specifičnu sarajevsku kotlinu i hronični problem aerozagađenja. Zagrebačka i sarajevska iskustva upoređuju se s evropskim praksama, ali se ističe da Sarajevo nema identične geografske i klimatske predispozicije.
Studija opravdanosti koju je 2019. godine izradila Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) predložila je kogeneracijsko postrojenje za godišnju preradu 203.000 tona komunalnog otpada i osušenog mulja iz Butila. Tim procesom moglo bi se osigurati grijanje za 12.000 domaćinstava i struja za 18.000 korisnika. Iako je vrijednost projekta tada procijenjena na više od 198 miliona KM, studija nikada nije službeno usvojena na Skupštini Kantona Sarajevo, a procjene kasnijih troškova znatno variraju.