Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva uporedila je širenje vještačke inteligencije sa cunamijem koji sporo nadolazi, naglasivši da najveću brigu predstavljaju mladi koji tek pokušavaju stupiti u svijet rada. Tokom panela Svjetske banke posvećenog utjecaju ove tehnologije na zapošljavanje, navela je da su početni efekti već vidljivi, pri čemu automatizacija rutinskih poslova direktno smanjuje potrebu za određenim profilima radnika.
Georgieva je poručila da je trenutno nemoguće sa sigurnošću predvidjeti kako će izgledati tržište rada za pet godina, te je apelovala na vlasti da hitno reformišu obrazovne sisteme. Pored toga, skrenula je pažnju na fiskalni rizik prelaska prihoda na vlasnike kapitala umjesto na plate radnika, što bi moglo ozbiljno ugroziti budžetske prihode država koji se primarno oslanjaju na oporezivanje rada.
Procjene MMF-a pokazuju da će utjecaj vještačke inteligencije osjetiti gotovo 40 posto poslova na globalnom nivou, s tim da je u naprednim ekonomijama ugroženo oko 60 posto, a u manje razvijenim 23 posto radnih mjesta. Ovi podaci ukazuju na to da će tehnologija neke poslove transformisati ili obezvrijediti, dok će pojedina zanimanja potpuno nestati.
