Preuzimanje funkcije kantonalnog premijera predstavljalo bi značajan politički rizik za predsjednika Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semira Efendića. Iako Efendić u javnosti još uvijek nije definitivno potvrdio spremnost za ovu poziciju, ostavio je otvorenu mogućnost takvog ishoda. Najizglednija nova koalicija u Kantonu Sarajevo, koju bi činile SDA, SBiH i DF, oslanjala bi se na krhku parlamentarnu većinu od 18 zastupnika, pri čemu SDA donosi devet, SBiH sedam, a DF dva glasa.
Nasuprot tome, stranke dosadašnje Trojke (SDP, NiP i Naša stranka), koje su predvodile vlast u kantonu krajem 2018. do početka 2020. godine te u kontinuitetu od početka 2021. godine, činile bi snažnu opoziciju sa ukupno 17 mandata. Unutar opozicionog bloka SDP ima devet, NiP pet, a Naša stranka tri zastupnika. Ovako tijesna prednost od samo jednog mandata ne nudi garanciju stabilnosti, a Efendić je ranije više puta naglašavao da mu je pouzdana većina ključni preduslov za vođenje izvršne vlasti.
Politička praksa iz prethodnih mandata pokazuje da minimalne razlike u broju glasova često vode do prekompozicije vlasti. Primjera radi, SBiH je na Općim izborima 2022. osigurao pet mandata, ali je ubrzo ostao na tri nakon što su Elza Gaković i Admela Hodžić istupile iz stranke i podržale tadašnju vladajuću većinu. Sličan scenario zadesio je i SDA nakon izbora 2018. godine, kada je sa početnih deset mandata pala na sedam usljed odlaska Admele Hodžić, Mirze Čelika i Aljoše Čampare, koji je karijeru nastavio u NiP-u.
