Sindikalne organizacije u Bosni i Hercegovini pokrenule su inicijativu da se minimalna primanja od 2027. godine značajno povećaju i vežu za nivo obrazovanja. Prema tom prijedlogu, najniža plata za radnike sa završenom osnovnom školom iznosila bi 1.500 KM, za srednju stručnu spremu 1.700 KM, za višu 1.800 KM, dok bi zaposleni sa završenim fakultetom primali najmanje 1.900 KM.
Ovakav prijedlog predstavljao bi veliku promjenu, posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine gdje trenutno važi jedinstvena minimalna neto plata od 1.027 KM za sve profile radnika. U Republici Srpskoj primanja su već diferencirana po stručnoj spremi, pa se trenutni minimalci kreću od 1.000 KM za nekvalifikovane radnike, 1.050 KM za trogodišnju i 1.100 KM za četverogodišnju srednju školu, do 1.350 KM za višu i 1.450 KM za visoku stručnu spremu.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović ističe da su postojeća primanja nedovoljna za dostojanstven život i da obrazovanje mora biti vrednovano. Istovremeno, predsjednik Saveza sindikata RS-a Goran Stanković naglašava da fokus treba biti na dostizanju plate od oko 2.000 KM za većinu radnika, napominjući da planirani rast plata i penzija od 7,5 do osam posto u narednoj godini nije dovoljan.
S druge strane, poslodavci u oba entiteta ne osporavaju potrebu za rastom primanja, ali upozoravaju da sindikalni zahtjevi nadilaze stvarne kapacitete domaće privrede. Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić poručuje da bi se korekcija minimalca trebala temeljiti na očekivanoj inflaciji i rastu bruto domaćeg proizvoda, što bi, po uzoru na evropske prakse, značilo povećanje od tek nekoliko procenata.
Podaci o životnom standardu pokazuju da trenutna minimalna plata ne dostiže ni trećinu sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu, dok ni primanja visokoobrazovanih ne pokrivaju njenu polovinu. Prosječna plata u Republici Srpskoj pokriva tek nešto više od polovine potrošačke korpe, koja je u tom entitetu nešto jeftinija, dok u Federaciji BiH prosječna zarada ne pokriva ni polovinu mjesečnih troškova porodice.
Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da je povećanje plata nužno, ali ističu da cjelokupan finansijski pritisak ne smije pasti isključivo na poslodavce. Analitičar Zoran Pavlović ukazuje na potrebu rasterećenja kroz smanjenje doprinosa za penzione i zdravstvene fondove na 50 posto, dok analitičar Igor Gavran napominje da fiskalna reforma mora biti praćena snažnim antiinflatornim mjerama i kontrolom cijena kako rast zarada ne bi bio poništen poskupljenjima.
