Građani Slovenije u nedjelju, 11. oktobra, na referendumu će se izjašnjavati o pitanju biračkog prava državljana zemalja izvan Evropske unije na općinskim izborima. Prema zakonskom okviru uspostavljenom 2002. godine, stranci iz trećih zemalja sa najmanje pet godina prijavljenog stalnog boravka imali su mogućnost glasanja na lokalnom nivou. Međutim, dok pojedini izvještaji navode da se tek glasa o prijedlogu ukidanja te prakse, drugi javljaju da je parlamentarna većina već u junu ove godine izmijenila zakon i formalno ukinula to pravo, što je potom dovelo do zahtjeva za ocjenu ustavnosti i raspisivanja referenduma.
Prijedlog predviđa da ubuduće pravo glasa na lokalnim izborima imaju isključivo državljani Slovenije i ostalih članica Evropske unije. Slovenska desna opozicija, koja zagovara ove izmjene, tvrdi da je porast broja stranih državljana s biračkim pravom umanjio direktan utjecaj domaćeg stanovništva na ishode lokalnih izbora, insistirajući da se politička prava moraju stjecati isključivo dobijanjem državljanstva kroz naturalizaciju. Uoči glasanja održana je i javna debata u kojoj su učestvovali registrovani organizatori kampanje.
Nasuprot tome, predstavnici vladajuće koalicije i nevladinih organizacija, uključujući Amnesty International, oštro se protive ovakvim mjerama, upozoravajući da je riječ o političkoj marginalizaciji i isključivanju. Oni naglašavaju da se radi o radnicima koji dugi niz godina borave, privređuju i uplaćuju poreze u slovenskim lokalnim zajednicama. Ishod ovog savjetodavnog referenduma nije pravno obavezujući za slovenski parlament, ali je rasprava otvorila duboke političke i društvene podjele.