Hipertenzija predstavlja stanje u kojem krv vrši povišen pritisak na zidove krvnih sudova, a adekvatna hidratacija, uz propisanu terapiju i promjenu životnog stila, može biti značajna podrška u njenoj kontroli. Naučni rad objavljen 2022. godine ukazao je na to da pacijenti s povišenim pritiskom često unose premalo tečnosti. Kada nastupi dehidracija, smanjuje se ukupan volumen krvi i dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita, što podiže koncentraciju natrija i potiče lučenje hormona vazopresina koji sužava krvne sudove i dodatno podiže pritisak.
Stručnjaci načelno preporučuju unos između šest i osam čaša vode dnevno, što je u brojnim istraživanjima potvrđeno kao djelotvorna mjera. Ipak, stvarne potrebe organizma variraju zavisno od starosne dobi, pola, tjelesne mase, nivoa fizičkog napora, klime, kao i stanja poput trudnoće i dojenja. Važno je zadržati mjeru jer i prekomjerna hidratacija može biti opasna; hipervolemija, odnosno zadržavanje suvišne tečnosti zbog ciroze jetre, oboljenja bubrega, srčane insuficijencije ili pretjeranog unosa soli, takođe može dovesti do rasta pritiska.
Osim same vode, povoljan utjecaj mogu imati i pojedini drugi napici. Studija iz 2024. godine pokazala je da sok od cvekle, zahvaljujući nitratima koji šire krvne sudove, pomaže u obaranju sistoličkog pritiska, dok je istraživanje sa neslanim sokom od paradajza tokom godinu dana zabilježilo pad pritiska i 'lošeg' LDL holesterola. Slične efekte pokazali su i sok od nara, bogat polifenolima prema analizi iz 2017. godine, te svakodnevna konzumacija oko 450 mililitara soka od brusnice tokom osam sedmica kod gojaznih osoba. Korisni su i zeleni i crni čaj, kao i voda obogaćena magnezijem i kalcijem, dok pića s visokim udjelom natrija treba izbjegavati.
