Viralno.

Njemačka bi do 2045. godine mogla ostati bez 1,7 miliona stanovnika

Prema novoj studiji, broj stanovnika Njemačke bi se do 2045. godine mogao smanjiti za 1,7 miliona. I staraca će biti još mnogo više, a radno sposobnog stanovništva manje.

Njemačka bi do 2045. godine mogla ostati bez 1,7 miliona stanovnika

Tokom naredne dvije decenije brojna njemačka područja suočit će se s padom populacije. Prema petom izdanju istraživanja „Demografsko stanje nacije“, koje su 6. oktobra objavili Berlinski institut za stanovništvo i razvoj te Fondacija Wüstenrot, predviđa se da će preko dvije trećine od ukupno 400 gradova i okruga zabilježiti demografski pad do 2045. godine. U tom periodu ukupan broj žitelja Njemačke mogao bi pasti na 81,8 miliona, što predstavlja gubitak od oko 1,7 miliona ljudi, odnosno ekvivalent cjelokupnog stanovništva Minhena.

Prethodna analiza iz 2019. godine pretpostavljala je stabilan broj stanovnika u srednjoročnom roku do 2035. godine, pri čemu se rast tada prognozirao za 160 regija, dok je taj broj danas smanjen na 125. Glavni razlozi za ovakve projekcije leže u padu nataliteta i usporavanju priliva imigranata zabilježenom u proteklim godinama, što su ključni faktori za kretanje stanovništva.

Regionalne razlike posebno su izražene na istoku zemlje, gdje se nalazi čak 42 od 50 područja s najtežim očekivanim demografskim padom, poput grada Suhla u Tiringiji koji bi mogao izgubiti i do 30 posto stanovnika. Nasuprot tome, gradovi kao što su Leipzig, Potsdam i Dresden, te okrug Dahme-Spreewald, nastavit će rasti. Zapadna Njemačka također bilježi nejednakosti, pa se predviđa daljnji rast Frankfurta na Majni i Düsseldorfa, dok Saarland bilježi silazni trend, zbog čega je voditelj istraživanja Adrián Carrasco Heiermann naglasio da depopulacija ne pogađa isključivo istok zemlje.

Projekcije pokazuju i da će se radno sposobno stanovništvo na nivou države smanjiti za 4,7 procenata do 2045. godine, prvenstveno zbog odlaska brojne „baby boom“ generacije (rođene između 1946. i 1964.) u penziju, dok na tržište rada pristižu znatno malobrojnije generacije. Pokrajine Tiringija, Saska-Anhalt, Mecklenburg-Vorpommern i Saarland mogle bi izgubiti između 12 i 18 posto radne snage, dok se pozitivan trend očekuje jedino u gradovima-pokrajinama Berlinu, Hamburgu i Bremenu.

Istovremeno, udio populacije starije od 67 godina porast će za 14,5 posto, čime će ova starosna grupa činiti više od 23 posto cjelokupnog stanovništva, u poređenju sa 19,1 posto iz 2023. godine. Ovaj disbalans stavlja ogroman pritisak na javne finansije jer sve manji broj zaposlenih privređuje za rastuće penzione izdatke. Državni budžet već sada pokriva značajan deficit penzionog fonda, što je prošle godine iznosilo 123,2 milijarde eura (odnosno 241 milijardu KM) ili 28,4 posto ukupnih prihoda tog sistema.

Rast broja penzionera i smanjenje radnog kontingenta donijet će i ozbiljne deficite u zdravstvenom osiguranju usljed znatno većih potreba starijih građana za dugotrajnom medicinskom njegom. S obzirom na to da mortalitet nadmašuje natalitet, ključni element buduće stabilnosti bit će nivo migracija, pri čemu autori analize procjenjuju da će neto useljavanje u narednom periodu biti skromnije nego ranije.