Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine izdala je 28. septembra 2026. godine dozvolu Starlinku za pružanje usluga pristupa internetu, čime je ozvaničen dolazak ove satelitske tehnologije na domaće tržište. Iz agencije je naglašeno kako ova mreža donosi dodatne opcije za širokopojasni internet, što je od posebne važnosti za ruralna i teško dostupna područja u kojima postavljanje optičkih kablova nije ekonomski isplativo. Pored toga što povećava konkurentnost, nova tehnologija pruža značajne prednosti za privredu, obrazovanje, turizam i komunikaciju tokom elementarnih nepogoda.
Ipak, prema stručnim analizama profesora doktora Hadžiba Salkića, pojava Starlinka prevazilazi pitanje brzine prenosa podataka i nameće ozbiljne dileme o digitalnom suverenitetu. Budući da satelitima i pratećom infrastrukturom upravlja privatna inostrana kompanija, regulatorna dozvola ne podrazumijeva i operativnu kontrolu nad samom mrežom. Država zbog toga mora precizno definisati mehanizme zaštite podataka, pitanje pravne nadležnosti, kao i protokole djelovanja u slučajevima međunarodnih kriza ili iznenadnih prekida rada servisa.
Stručnjaci upozoravaju da bi eventualna primjena ove mreže u pravosuđu, policiji, odbrambenom sektoru ili izbornom sistemu zahtijevala izuzetno rigorozne sigurnosne protokole. Prije uključivanja u rad ključnih institucija neophodno je osigurati end-to-end enkripciju, strogu autentifikaciju korisnika, nadzor nad terminalima i mogućnost zakonitog presretanja komunikacija. Državni organi ne bi smjeli polaziti od pretpostavke da je prenos podataka siguran isključivo zbog tehnološke naprednosti mreže, već moraju razviti vlastiti kriptografski sloj zaštite.
