"Pridruženo članstvo" Kanade u Evropskoj uniji predstavlja izraz političke volje dvije strane za snažnijim povezivanjem, kao i odgovor na sve izraženiju globalnu fragmentaciju, kazao je hrvatski zastupnik u EP Davor Ivo Stier, ističući da takva inicijativa nije usmjerena protiv SAD-a, već da predstavlja potrebu za jačanjem partnerstava među državama koje dijele iste interese.
Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu, Davor Ivo Stier, izjavio je da "pridruženo članstvo" Kanade u Evropskoj uniji predstavlja izraz političke volje obje strane za jačim povezivanjem. On je naglasio da je ova inicijativa odgovor na sve izraženiju globalnu fragmentaciju. Stier je istakao da takav potez nije usmjeren protiv Sjedinjenih Američkih Država, već proizlazi iz potrebe za jačanjem partnerstava među državama koje dijele slične interese i vrijednosti.
Trenutno, "pridruženo članstvo" nije formalna kategorija predviđena ugovorima Evropske unije, što znači da njegov sadržaj, prava i obaveze još uvijek nisu definirani. Ideja o ovakvom aranžmanu pokrenuta je 16. septembra, kada je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predložila da Kanada postane prvi "pridruženi član" EU tokom obraćanja Evropskom parlamentu u Strasbourgu. Stier objašnjava da ova formulacija odražava političku opredijeljenost Kanade i EU za produbljivanje međusobnih odnosa, kao odgovor na svijet obilježen rastućim prijetnjama.
Evropski parlament je pozdravio ovo približavanje, ali će se konkretni dometi inicijative moći sagledati tek nakon definiranja pravnih i institucionalnih okvira. Evropski zastupnik je dodao da, iako postoji politička volja, stvari mogu postati složenije kada se uspostave konkretni ugovori s pravnim obavezama. Unatoč tome, Stier smatra da je vrijeme za jaču saradnju Evrope i Kanade, te da je ova najava korak u pravom smjeru.
Govoreći o koristima, Stier je naveo da bi pridruženo članstvo moglo produbiti saradnju ne samo u trgovini robom i uslugama, već i u strateškim oblastima. To uključuje pristup rijetkim mineralima, kojima Kanada raspolaže u značajnim količinama, te usklađivanje normi i regulatornih okvira u području umjetne inteligencije. Bliže povezivanje podrazumijevalo bi i snažnije zajedničko zalaganje za međunarodni poredak zasnovan na normama međunarodnog prava.
Iako Kanada već ima razvijen institucionalni i trgovinski odnos s EU, uključujući Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA), "pridruženo članstvo" bi joj omogućilo pristup segmentima jedinstvenog evropskog tržišta. Time bi se dodatno unaprijedila integracija ekonomija i društava. Stier je odgovorio da bi realizacija aranžmana s Kanadom mogla otvoriti mogućnost "pridruženog članstva" i za druge neevropske države koje dijele iste vrijednosti i interese.
Stier je ocijenio da je približavanje Kanade Evropskoj uniji djelimično podstaknuto i carinskim ratom sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, naglasio je da ova inicijativa nije uperena protiv SAD-a, već je cilj Evrope očuvanje partnerstva utemeljenog na zajedničkim vrijednostima. U svijetu s trzavicama s glavnim transatlantskim partnerom, prirodno se traže druga tržišta i novi oblici savezništva sa bliskim zemljama.
Odnosi između EU i Kanade posljednjih godina prošireni su izvan trgovinske saradnje na brojne strateške oblasti. Partnerstvo za sigurnost i odbranu potpisano je na samitu EU-Kanada u junu 2025. godine, a Kanada je u junu ove godine postala prva neevropska država koja je pristupila instrumentu SAFE. Kanadski premijer Mark Carney je 17. septembra pozdravio ideju o "pridruženom članstvu", naglašavajući da Kanada ne traži punopravno članstvo, već dublje partnerstvo koje poštuje njen suverenitet, dok je američki predsjednik Donald Trump kritizirao prijedlog.
