Mladi u Hrvatskoj: Škola gubi utjecaj, radikalizacija i podjele oko historijskih simbola

Stručnjaci su upozorili da formalno obrazovanje sve teže konkurira utjecaju vršnjaka i društvenih mreža na stavove mladih u Hrvatskoj. Ovi zaključci proizašli su iz rasprave o rezultatima istraživanja političke kompetencije učenika završnih razreda srednjih škola. Istraživanje pod nazivom "Politička kompetencija mladih na pragu odraslosti" proveo je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) tokom marta i aprila 2026. godine, obuhvativši 1.285 učenika.

Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu izrazio je skepticizam prema mogućnostima formalnog obrazovanja da napravi značajnu razliku, ističući da su drugi agensi socijalizacije postali mnogo utjecajniji. Prema njegovim riječima, škola gubi autoritet u sve polariziranijem društvu, gdje čak i teme poput ljudskih prava i demokratskih vrijednosti postaju predmet oštrih podjela. Posebno je naglasio opasnost od podskupina na društvenim mrežama i među vršnjacima, gdje se razvijaju stavovi suprotni temeljnim načelima liberalne demokratije.

Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru ukazao je na razlike u stavovima između mladića i djevojaka, ističući da takozvana "manosfera" može biti ulazna tačka za političku radikalizaciju dijela mladića. Ovaj online prostor, gdje influenceri ciljaju mušku publiku, koristi frustracije mladih muškaraca povezane s promjenama društvenih i rodnih uloga. Algoritmi često vode korisnike od sadržaja o samodisciplini do kritike feminizma i promocije rigidnijih rodnih uloga, što je povezano s biranjem radikalnih političkih opcija.

Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga podsjetila je da građanski i politički odgoj nije obavezan školski predmet u Hrvatskoj. Civilno društvo već petnaestak godina pokušava uvesti takve sadržaje u škole, a iskustvo pokazuje da praktičan i neformalan pristup može angažirati učenike. Međutim, problemi uključuju različit odnos uprava škola prema ovim programima i, kako je navedeno, nezainteresiranost ministarstva koje provodi vlastitu političku agendu.

Istraživanje je otkrilo značajne podjele među učenicima u pogledu Drugog svjetskog rata i njegovih simbola. Dok se 59,4 posto učenika slaže da je današnja hrvatska država izrasla na temeljima antifašističke borbe partizana, samo 18,4 posto podržava zakonsku zabranu uzvika "Za dom spremni", dok se 50,4 posto tome protivi. Također, 51,4 posto smatra da bi trebalo zabraniti komunističke simbole poput crvene petokrake, dok 36,1 posto podržava zabranu fašističkih i ustaških simbola.

Djevojke su pokazale veću sklonost antifašističkom narativu i češće podržavaju zabranu ustaških simbola i pozdrava, dok se mladići češće slažu s tvrdnjom da je SFR Jugoslavija bila "tamnica hrvatskog naroda". Politički, 57,4 posto učenika svrstalo se u centar, 27,1 posto na desnicu, a 15,6 posto na ljevicu, pri čemu su mladići u prosjeku pozicionirani nešto desnije od djevojaka. Gimnazijalci i učenici čiji roditelji imaju viši nivo obrazovanja češće podržavaju antifašistički narativ i imaju niži nivo autoritarnih stavova.