Rast troškova električne energije stvara pritisak na privredu Republike Srpske
Privredna komora Republike Srpske još nije razgovarala sa "Elektroprivredom RS“ o cijeni električne energije za narednu godinu, ali je pripremila podatke koji, prema riječima predsjednika Komore Gorana Račića, pokazuju da je učešće troškova struje u poslovanju pojedinih privrednih grana znatno veće nego što se do sada procjenjivalo.
Iako Privredna komora Republike Srpske još nije započela pregovore sa preduzećem „Elektroprivreda RS“ o tarifama za predstojeću godinu, pripremljene analize ukazuju na ozbiljan finansijski pritisak. Predsjednik Komore Goran Račić pojasnio je da su razgovori odgođeni kako pitanje cijene struje ne bi ometalo nedavni izborni proces, ali i naglasio da izdaci za energiju znatno više opterećuju poslovanje nego što se ranije smatralo.
Prikupljeni podaci privrednih subjekata otkrivaju da električna energija u sektoru drvne i metalne industrije obuhvata između pet i devet procenata ukupnih troškova, dok u hemijskoj industriji taj udio dostiže od 12 do čak 18 odsto. Račić je istakao da se ovaj trošak više ne može tretirati kao zanemarljiva stavka od svega jedan do tri procenta, jer realni pokazatelji potvrđuju znatno veću zastupljenost u bilansima domaćih preduzeća.
Osvrćući se na temu minimalne zarade, Račić je upozorio da su njena ranija povećanja od gotovo 30 procenata poremetila strukturu plata unutar kompanija. Naglasio je da se primanja moraju uređivati na osnovu ekonomskih parametara i radnih učinaka, a ne administrativnim odlukama, posebno u trenutku kada industrijska proizvodnja bilježi pad od četiri do pet posto, pa i više u pojedinim granama.
Takva kretanja, prema riječima čelnika Komore, dovode do opasnog smanjivanja razlike između primanja nekvalifikovane radne snage i stručnih radnika koji vode kompleksne procese, što izaziva revolt među ključnim kadrovima. Zbog toga privrednici smatraju da u postojećim okolnostima nema ekonomskog opravdanja za nova nametanja u vidu rasta minimalca.
S druge strane, ministar privrede i preduzetništva RS Radenko Bubić naveo je da su ljetne žege, suša i nizak nivo akumulacija negativno uticali na proizvodnju hidroelektrana, dok termoelektrane nisu uspjele nadoknaditi manjkove. On je pojasnio da je termoenergija znatno skuplja, te da se berzanske cijene povremeno kreću između 250 i 300 eura, izrazivši nadu da će padavine i rast vodostaja stabilizovati elektroenergetski sistem.
Kada je riječ o Termoelektrani „Ugljevik“, resorni ministar je prenio da je postrojenje trebalo biti ponovo pokrenuto, ali da nema potvrdu o tome. Također je naglasio da je osiguran privremeni dovoz uglja za rad elektrane dok se ne riješe imovinsko-pravni poslovi i ne nabavi adekvatna oprema na drugom eksploatacionom polju.
