Viralno.
Aktuelnosti

Podjele u Evropskoj uniji: Sedamnaest članica zahtijeva očuvanje ključnih fondova u budžetu

Veliki broj članica Evropske unije javno je upozorilo na smanjenje izdvajanja za poljoprivredu i regionalna plaćanja u narednom sedmogodišnjem budžetu, čime su se usprotivile stavu Njemačke u pregovorima.

Podjele u Evropskoj uniji: Sedamnaest članica zahtijeva očuvanje ključnih fondova u budžetu

Grupa od sedamnaest država članica Evropske unije, među kojima su Italija, Poljska i Španija, uputila je zajedničko pismo sa zahtjevom da se u predstojećem prijedlogu budžeta ne umanjuju sredstva vrijedna gotovo 900 milijardi eura. Ovaj potez dodatno produbljuje nesuglasice sa taborom od šest zemalja na čelu s Njemačkom, koje traže rezove od nekoliko stotina milijardi eura u svim sektorima. Zvanični nacrt budžeta trebao bi biti predstavljen naredne sedmice.

U dopisu upućenom irskom premijeru Micheálu Martinu, koji trenutno predsjedava Vijećem EU, potpisnice naglašavaju nužnost zadržavanja punih iznosa za Kohezionu politiku i Zajedničku poljoprivrednu politiku u okviru novog Višegodišnjeg finansijskog okvira. Pored vodećih inicijatora, pismo su podržale Bugarska, Hrvatska, Kipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litvanija, Malta, Portugal, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Inicijativu predvode italijanska premijerka Giorgia Meloni i rumunski predsjednik Nicușor Dan, koji planiraju organizovati neformalni susret tokom samita Evropskog vijeća 15. i 16. oktobra.

Pregovori o Višegodišnjem finansijskom okviru tradicionalno izazivaju oštre debate u Briselu jer pokrivaju širok spektar programa, od pomoći u razvoju do agrarnih subvencija. Evropska komisija je 2025. godine predložila budžetski plan vrijedan skoro dva biliona eura za razdoblje 2028–2034, predviđajući preusmjeravanje stotina milijardi eura iz tradicionalnih fondova u pravcu jačanja konkurentnosti i odbrambenih kapaciteta. Neformalna koalicija pod nazivom 'Prijatelji kohezije' upozorava da bi zakidanje agrara i regija potkopalo povjerenje javnosti u cjelokupni evropski projekat.

Irski okvirni dokument poslužit će kao osnova za predstojeće razgovore dvadeset sedam lidera, dok članice nastoje zaključiti sporazum do kraja tekuće godine, prije održavanja izbornih ciklusa u Poljskoj, Francuskoj i Italiji. Paralelno s tim, jedno od glavnih spornih pitanja ostaje uvođenje pet novih evropskih poreza koji bi trebali donositi 66 milijardi eura godišnje. Dok Francuska podržava ovakve mjere, pojedine vlade izražavaju zabrinutost zbog nesrazmjernog tereta koji bi mogle podnijeti.

Potpisnice okupljene u ovoj inicijativi insistiraju da novi izvori prihoda moraju biti jednostavni, pravični i bez regresivnog utjecaja. Pored toga, zatražile su prolongiranje otplate duga proizašlog iz pandemije koronavirusa, čiji godišnji anuiteti iznose 25 milijardi eura, te su iskazale jasno protivljenje zadržavanju budžetskih popusta koji pogoduju najbogatijim članicama Unije.

Povezane priče