Viralno.
Vijesti

Suljagić odgovorio na Dodikove narative: Podsjećanje na rušenje devet katoličkih crkava u Bosanskom Šamcu

Emir Suljagić objavio je na društvenoj mreži X svjedočenje iz rata u Bosanskom Šamcu, kao odgovor na izjave lidera SNSD-a Milorada Dodika da su se Srbi u BiH borili u odbrani kršćanstva.

Suljagić odgovorio na Dodikove narative: Podsjećanje na rušenje devet katoličkih crkava u Bosanskom Šamcu

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić javno je reagovao na tvrdnje lidera SNSD-a Milorada Dodika o navodnoj historijskoj odbrani kršćanstva u Bosni i Hercegovini. Suljagić je tom prilikom podsjetio na ratna dešavanja u Bosanskom Šamcu, naglasivši da su srpske snage u tom gradu, gdje je 1992. godine živjela brojna katolička zajednica, uništile svih devet katoličkih crkava i vjerskih objekata.

Suljagić je istakao da je tokom praćenja suđenja za ratne zločine pred sudom u Hagu zabilježio svjedočenje preživjelog Hrvata koji je bio izložen prisilnom radu. Prema tom iskazu, jedna od katoličkih crkava nalazila se u neposrednoj blizini pravoslavnog hrama, zbog čega nije mogla biti bezbjedno minirana dinamitom, pa su srpske snage natjerale nezakonito zatočene hrvatske i bošnjačke civile da dio objekta razgrade ručno, ciglu po ciglu.

Ova reakcija uslijedila je nakon niza izjava u kojima Milorad Dodik proteklih mjeseci ratna dešavanja iz devedesetih, ali i savremene političke procese, interpretira kao sukob civilizacija i religija. Dodik je nedavno pozvao srpsku zajednicu u Sjedinjenim Američkim Državama da podrži republikance, iznoseći ocjene o borbi islama protiv kršćanstva, dok je u ranijim javnim istupima govorio o demografskim promjenama u Evropi te prenosio detalje svojih susreta s američkim zvaničnicima, uključujući Petea Hegsetha.

Medijski izvještaji također povezuju ovakve narative sa širom političkom klimom u regiji, navodeći primjere podrške inostranih desničarskih aktivistkinja, poput Valentine Gomez i Weronike Rogowske, vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci i Aleksandru Vučiću u Srbiji. Istovremeno, podaci Banjolučke biskupije svjedoče o drastičnim posljedicama rata, ukazujući na to da je broj vjernika na tom području smanjen sa 129 hiljada prije 1992. godine na tek nešto više od 22 hiljade danas, dok je u samoj Banjoj Luci taj broj sa prijeratnih 30 hiljada sveden na manje od hiljadu.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče