Viralno.
BiH

Dugotrajna suša oborila vodostaj Blihe, mogući utjecaj rudnika u Kamengradu i dalje predmet analiza

Višemjesečni nedostatak padavina i iznadprosječno visoke temperature su značajno doprinijeli smanjenju vodnosti rijeke Blihe, u općini Sanski Most, tokom ljeta i početkom jeseni 2026. godine.

Dugotrajna suša oborila vodostaj Blihe, mogući utjecaj rudnika u Kamengradu i dalje predmet analiza

Dugotrajni sušni period i izrazito visoke temperature znatno su utjecali na pad vodostaja rijeke Blihe na području općine Sanski Most tokom ljetnih mjeseci i početkom jeseni 2026. godine. Ipak, nalazi tri stručne analize koje su tretirale meteorološke, hidrološke i geološke parametre pokazuju da još uvijek nije moguće precizno definisati sve uzročnike poremećaja vodnog toka, uključujući i potencijalne posljedice rudarskih radova u Kamengradu.

Stručna analiza Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) precizira da je sjeverozapadni dio Bosne u proljetnom i ljetnom periodu 2026. bio pogođen intenzivnom sušom. Na području Sanskog Mosta zabilježeno je pet uzastopnih mjeseci s deficitom padavina od aprila do augusta, pri čemu je izmjereno 264,5 milimetara kiše, što predstavlja pad od 39,5 posto u poređenju s prosječnim vrijednostima. Tokom ljeta manjak padavina iznosio je 37,9 procenata u Sanskom Mostu i 65,4 procenta u Bihaću, dok su srednje temperature bile više za 2,3, odnosno 3,1 stepen Celzijusa.

U analizi FHMZ-a istaknuto je: „Opisani meteorološki uslovi bili su izrazito nepovoljni za obnavljanje površinskih i podzemnih vodnih zaliha. Dugotrajan manjak padavina smanjio je količinu vode raspoloživu za infiltraciju i prihranjivanje podzemlja, dok su visoke temperature povećale evapotranspiracijsku potražnju i ubrzale isušivanje tla.“ Historijski parametri ukazuju na to da je ljeto 2026. u Bihaću zabilježeno kao drugo najtoplije i najsušnije od početka mjerenja, dok je u Sanskom Mostu bilo treće najtoplije i deseto najsušnije, uz augustovski period od čak 21 dan bez padavina.

Federalni zavod za geologiju u svom mišljenju naglašava izuzetno složenu hidrogeološku strukturu sliva Blihe, koji se prostire na oko 55 kvadratnih kilometara i obuhvata ponornicu Ponor. Stručnjaci pojašnjavaju da porozne krečnjačke stijene zadržavaju znatne količine podzemnih voda koje otežavaju eksploataciju uglja na površinskom kopu Rudnika „Kamengrad“, zbog čega se te vode sabiru i pumpama odvode u Blihu, ali bez preciznih podataka o ukupnom obimu ispumpavanja.

U terenskom izvještaju se navodi: „Na osnovu trenutno raspoloživih podataka ne može se dokazati direktna uzročno-posljedična veza između rudarskih aktivnosti i presušivanja Blihe, ali se takva mogućnost ne može ni isključiti.“ Iako su predstavnici Rudnika „Kamengrad“ istakli da desetak dana prije stručne posjete nije bilo pojave podzemnih voda na etažama kopa, zatražena je detaljna provjera dokumentacije o dinamici ispumpavanja, uvođenje stalnog monitoringa izvorišta, te izrada detaljne hidrogeološke karte.

Kao potencijalni uzročnici promjena vodnog režima razmatraju se hidrološka suša, premještanje podzemnih tokova, procesi odvodnjavanja u rudniku ili međusobni utjecaj ovih pojava. Iz FHMZ-a dodatno upozoravaju na dugoročne klimatske promjene koje nose rizik od učestalijih sušnih perioda, što bi moglo stvoriti trajne poteškoće u očuvanju vodopada Blihe kao zaštićenog spomenika prirode.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče