Viralno.
Tehnologija

Vandalizam, incidenti i peticije: Roboti za dostavu suočavaju se sa sve većim otporom na američkim ulicama

Mali roboti na točkovima koji dostavljaju hranu postali su svakodnevica u nekoliko američkih gradova, ali ih dio stanovništva ne dočekuje dobro, pa ih šutiraju, prevrću i traže od vlasti da ih zabrane.

Vandalizam, incidenti i peticije: Roboti za dostavu suočavaju se sa sve većim otporom na američkim ulicama

Uvođenje autonomnih dostavnih robota na ulice gradova širom Sjedinjenih Američkih Država izazvalo je negodovanje i incidente među prolaznicima. Primjerice, u Philadelphiji su uređaji kompanije Avride, angažovani za usluge Uber Eatsa od marta ove godine, ubrzo postali meta fizičkih napada. Prema medijskim izvještajima, zabilježeni su slučajevi gdje su pješaci namjerno šutirali i prevrtali robote u centru grada, dok su se na društvenim mrežama pojavili i snimci pojedinaca koji sjede na njima. Predstavnici kompanije Avride ističu da je početna radoznalost uobičajena pojava pri dolasku u novu sredinu, ali naglašavaju da ne opravdavaju destruktivno i nesigurno ponašanje.

U Chicagu, gdje stotinu uređaja kompanija Coco i Serve Robotics obavlja dostave, protivljenje građana poprimilo je organizovaniji karakter. Više od 4.550 građana potpisalo je peticiju kojom se zahtijeva prekid ovog programa sve dok se ne predoče podaci o sigurnosti. Preko 1.000 potpisnika navelo je konkretne zamjerke, uključujući sudare, tjelesne povrede, blokiranje pješačkih staza, nepredvidivo kretanje mašina, kao i zabrinutost zbog mogućeg gubitka poslova i nadzora kretanja. Pokretač peticije Josh Robertson naglasio je da trotoari primarno pripadaju ljudima, dok je anketa jednog gradskog vijećnika pokazala da se čak 83,7 posto ispitanih stanovnika protivi daljoj ekspanziji ovih servisa. Dodatnu zabrinutost izazvale su i situacije u kojima su roboti oštetili stakla na autobuskim stajalištima, zbog čega produžetak probnog projekta nakon maja naredne godine zavisi od odobrenja Gradskog vijeća.

Nasuprot kritikama, tehnološke kompanije tvrde da je situacija na terenu znatno stabilnija nego što se prikazuje u javnosti. Direktor kompanije Serve Robotics Ali Kashani naveo je da na svakih 10.000 dostava tek njih 11 ne bude uspješno okončano, pri čemu uzroci uključuju i tehničke padove te nedostatke u infrastrukturi, a ne isključivo ljudski faktor. Slična iskustva navode i iz kompanije Starship Technologies, ističući da ni nakon više od devet miliona realizovanih dostava nisu imali krađu robota, dok suosnivač firme Coco Zach Rash tvrdi da sporadični vandalizam ne stvara veće poteškoće u radu. Stručnjaci koji proučavaju interakciju između ljudi i robota, poput Lindsay Ouellette s Univerziteta Temple, smatraju da je ovakva reakcija prepoznatljiv društveni mehanizam u kojem se nagomilana frustracija usmjerava prema novom tehnološkom cilju.

Otpor prema mehanizaciji i naprednim rješenjima ima duboke historijske korijene. Početkom 19. vijeka u Engleskoj, grupa tekstilnih radnika poznata kao ludisti organizovano je uništavala mašine za pletenje i tkanje, strahujući od gubitka radnih mjesta i pada nadnica dolaskom jeftinije i manje obučene radne snage. Pokret, nazvan po fiktivnom vođi Nedu Luddu, izazvao je oštru reakciju vlasti koje su 1812. godine uvele smrtnu kaznu za sabotiranje mašina i angažovale vojsku, čime su nemiri ugušeni do 1816. godine. Izraz 'ludist' i danas se primjenjuje na protivnike tehnološkog napretka, dok historičari i ekonomisti nastavljaju analizirati utjecaje Industrijske revolucije, koja je dugoročno podigla standard i otvorila nova radna mjesta, ali je u početku mnoge tradicionalne zanatlije ostavila bez egzistencije.

Povezane priče